Mostarska publika sinoć je u OKC Abrašević imala priliku pogledati dokumentarni film "Piralen naš svagdašnji", ali i da raspravi o važnoj temi zagađenja životne sredine.

Govoreći o odluci da nakon Banjaluke, Tuzle i Sarajeva projekciju organiziraju u Mostaru, osnivač platforme Zemlja-Voda-Zrak i urednik istoimenog stripa, prof. Damir Arsenijević istaknuo je kako je Piralen poveznica između Banje Luke i Mostara te da je to otrov koji spaja dva grada i pokazuje da otrovi ne poznaju bilo kakve podjele.

- Bitno je da shvatimo da je ovo jedna vrsta sistemskog nasilja, nije ovo samo pojedinačni incident. Ako gledamo kroz prizmu zagađenja, imamo prilično drugačiju sliku Bosne i Hercegovine, zemlje koja je zagađena, a to zagađenje će trajati stotinama godina - poručio je Arsenijević.

Film "Piralen naš svagdašnji" je nastao u koprodukciji Udruženja Front slobode iz Tuzle i Udruženja Radnička solidarnost iz Banjaluke te u sklopu platforme Zemlja-Voda-Zrak. Autorski tim filma čine tuzlanske redateljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

- Zašto Zemlja-Voda-Zrak? Zato što toga nemamo viška. Zapitajmo se kako štitimo i branimo ono čega nemamo zamjenskog i što ne može biti uništeno za sitni profit. Pitanje je i kako ćemo se mi kao zajednica okupiti oko ovog problema jer nam to neće nitko drugi riješiti -  istaknuo je Arsenijević.

"Piralen naš svagdašnji" govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu Incel, koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen te zagađenja životne sredine i vode. Na prikazivanju filma u Mostaru govorili su i Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Boris Filipić, Sanja Horić i Azra Jašarević. Poručili su da slučaj iz Banjaluke prati kronični nedostatak informacija, netransparentna privatizacija i nekontinuirana zainteresiranost javnosti.

Osim filma, predstavljen je i strip "Zemlja-Voda-Zrak" koji govori o nekoliko odvojenih slučajeva zagađenja okoliša u BiH. Autorski tim koji potpisuje strip su urednik i profesor Damir Arsenijević - osnivač platforme ZVZ, te književnica Šejla Šehabović i ilustrator Marko Gačnik.

Govoreći o stripu Šehabović je poručila kako se nada da ljudi neće upasti u zamku beznadnosti koja kao da se "namjerno uzgaja" u našoj zemlji pa mlade nerijetko čujemo kako ponavljaju fraze da je "već kasno", kao da ih netko tako uči da bi prestali da se bore.

 - Ponavljati da je kasno je velika zamka. To što stalno pišemo o strahotama ne znači da rješenja nema - poručila je Šehabović.

Autor stripa Marko Gačnik kazao je da je prikazivao realne motive i prizore, ali da je sam kreativni proces bio mučan. Ipak, njegov kraj nije predstavljen pesimistično.

- Završni kadar prikazuje kako se priroda može oporaviti, ali joj mi moramo pomoći prije nego što vrijeme uzme svoj danak - naglasio je Gačnik.

Boris Filipić govorio je o temi zagađenja iz perspektive Mostara.

- O Uborku se ranije šokantno malo znalo, a kada se uđe dublje u tu priču, vidite da taj problem zbog kriminala traje desetljećima - poručio je Filipić.

Jedan od "junaka" stripa "Zemlja-Voda-Zrak" je novinar i politolog Husein Oručević iz Mostara, koji se u sklopu platforme ZVZ bavio opsežnim istraživanjem i izvještavanjem o problemu deponije Uborak.

- Posljednji veliki protesti u vezi deponije Uborak počeli su nakon što je gradska uprava u ladicama držala vrlo važan dokument koji je bio analiza mulja u pročišćivačima koji se nalaze južno od Mostara. U tim pročišćivačima, točnije u tom mulju, otkriven je sastavni dio piralena. Nakon toga, kada nisu znali šta da rade s tim muljem, Vodovod i Grad Mostar su počeli da krijumčare šest tona tog mulja na deponiju Uborak i tako je počela cijela priča o Uborku u posljednje dvije godine - ukazao je Oručević iz OKC Abrašević na rad mreže Naše društvo, Futura i Sensus, podsjetivši da je deponija Uborak jedna od ekoloških bombi već od kraja osamdesetih godina.

- Govoriti o piralenu, neriješenim ekološkim pitanjima, komunalnim uslugama, to je ključ za lokalnu politiku, ali taj nered koji imamo kad je riječ o komunalnim uslugama i trovanju životne sredine, ekologije može se prebaciti na državnu politiku - poručio je Oručević istakavši primjere na političkoj sceni zapadne Europe gdje ove teme imaju važno mjesto, a stranke zelenih su dio koalicija.

- Ovo pitanje će nama tek doći na naplatu. Nadam se da neće biti kasno. U Mostaru je oko 200 posto više oboljelih od karcinoma upravo zbog problema sa zemljom, vodom i zrakom, nekontroliranjem onoga što pijemo, gdje se kupamo, podzemnih voda ispod deponije Uborak - dodao je.

"Zemlja-Voda-Zrak" je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu saradnju između aktivizma, znanosti i umjetnosti.

Projekat se realizira zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).