U svjetlu višemjesečnog štrajka zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HBŽ), koji stvara sve brojnije i sve složenije probleme koji izravno pogađaju na tisuće pacijenata, ali i Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, Zavod je, zbog višemilijunskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, najavio smanjenje financijskih davanja za veljaču zdravstvenim ustanovama koje ne pružaju usluge pacijentima.

Od početka obustave rada dijela zdravstvenih djelatnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska skrb. 

Ravnatelj Zavoda Andrej Čović istaknuo je da, uz probleme vezano za uskraćivanje prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO HNŽ-a bilježi i drastičan pad prihoda u prvomu dijelu tekuće godine. 

- U prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5% prihoda manje, što iznosi oko tri milijuna KM. Ako se taj trend nastavi, bit ćemo primorani raditi rebalans koji će ići prema dolje. Točnije, ne samo da nećemo biti u mogućnosti ponuditi ono što se od nas očekuje, već ćemo morati rezati i ono što smo planirali, upozorio je prvi čovjek ZZO-a za RTV Herceg-Bosne iznoseći podatak da su do sada zaprimili 20 prijava osiguranika koji su vraćeni s pregleda uz obrazloženje da se usluge ne pruža zbog štrajka. Na osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za veljaču umanjiti ugovorena financijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove a one su: Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar, Kantonalna bolnicu 'Dr. Safet Mujić', Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk. Riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plaće zaposlenicima.

Vlada HNŽ-a, podsjeća RTV HB, cijeni da je nedavni sastanak s ravnateljima svih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u urodio plodom jer su uprave krajnje ozbiljno shvatile svoju odgovornost u ovom procesu i poduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. U istom prilogu RTV HB, premijerka HNŽ-a Marija Buhač jasno je poručila da štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnog ugovora, koji je istekao prije više tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom veljače, čime je potpuno nestala pravna osnova za potpisivanje aneksa. 

- Štrajk ne postoji jer je, u trenutku kada smo ušli u proces pregovaranja o novom kolektivnom ugovoru, a potom i u proces mirenja, štrajk, sukladno zakonu, trebao prestati. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim: pravo na štrajk sindikatima nitko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduvjete, što u ovomu slučaju nije učinjeno, poručila je.