Finska je spremna zatvoriti sve svoje granične prijelaze s Rusijom ako bude potrebno i upozorila je da bi Moskva mogla pokušati prokrijumčariti vojnike ili ratne zločince u EU među migrantima koje namjerno šalje preko granice.

Elina Valtonen, finska ministrica vanjskih poslova, rekla je za Financial Times da ako Rusija intenzivira svoju operaciju dopuštanja migrantima iz zemalja kao što su Jemen, Irak i Sirija da pređu bez dokumenata, njezina bi zemlja mogla ograničiti podnošenje zahtjeva za azil na zračnu luku u Helsinkiju i tako isključiti svoje kontrolne točke duž kopnene granice.

"Rusija koristi migrante kako bi izvršila neku vrstu pritiska na Finsku"

Finska kaže da Rusija koristi migrante kako bi izvršila neku vrstu pritiska na Helsinki koji je ispod izravnih neprijateljstava, metoda koja se ponekad naziva hibridno ratovanje ili operacije.

Finska je prvo prije tjedan dana zatvorila svoja četiri najprometnija prijelaza s Rusijom, a trebala je zatvoriti još tri danas, ostavljajući samo svoju najsjeverniju graničnu točku s Rusijom otvorenom i obrađujući tražitelje azila.

"Poduzeli smo ovo korak po korak kako bismo signalizirali Rusiji da ne možemo prihvatiti da se ova hibridna operacija odvija", dodala je.

Valtonen je podržala upozorenje finske vlade da bi, budući da ljudi koji prelaze granicu nisu imali dokumente, Rusija mogla iskoristiti priliku za krijumčarenje vojnika ili onih koji su počinili ratne zločine.

"To je više filozofsko pitanje, ne možemo dopustiti Rusiji da odlučuje koji ljudi dolaze na granicu, a koji prelaze", rekla je, dodajući da je nedostatak dokumenata komplicirao proces provjere identiteta ljudi.

Rusija je odbacila te tvrdnje, ali stručnjaci kažu da je nezamislivo da bi Moskva slučajno dopustila stotinama stranaca da dođu blizu svojih strogo kontroliranih granica.

Finska, koja je postala 31. članica NATO-a u travnju, smatra pokušaj protjerivanja tražitelja azila, većinom s Bliskog istoka i Afrike, preko granice posljednjim u nizu hibridnih napada iz Rusije osmišljenih da testiraju nordijsku zemlju.

Rusija je koristila sličnu taktiku 2015 i 2016. protiv Finske i Norveške, s tražiteljima azila koji su slani biciklima preko arktičkih graničnih prijelaza. Bjelorusija, bliski saveznik Moskve, potisnula je migrante u Litvu, Latviju i Poljsku 2021.

Finska je također nedavno pretrpjela štetu na plinovodu i podatkovnom kabelu koji je povezuje s Estonijom, a okrivila je brod registriran u Hong Kongu koji je navodno povezan s Rusima.

Finska je primila više tražitelja azila iz Rusije u nekoliko dana ovaj mjesec nego u ostatku godine. Izvješća finskih medija sugeriraju da se nekoliko stotina tražitelja azila nalazi u hotelima u ruskom gradu u blizini granice, a dužnosnici u Finskoj spremni su za nove dolaske na njezin ledeni sjever.

"Rusija pomaže propuštati ljude bez dokumenata kroz granicu"

"U proteklih nekoliko tjedana svjedočili smo kako Rusija mijenja svoju graničnu politiku", rekla je Valtonen. "Ne samo da se propuštaju ljudi bez dokumenata, već postoje dokazi da im se pomaže preko granice i u transportu.

Ministar vanjskih poslova desnog centra rekao je da je to bila udžbenička hibridna operacija u kojoj je Rusija testirala finski pravni sustav i njihov odgovor.

Finska je promijenila svoje zakone prošle godine nakon bjeloruske migracijske krize kako bi omogućila brzu reakciju bez pozivanja na izvanredno stanje i omogućila da centralizira obradu zahtjeva za azil ako je potrebno.

"Spremni smo na sve moguće scenarije s Rusijom"

Valtonen je poručila da je Finska spremna na sve moguće scenarije s Rusijom u narednim godinama. Rusija je okrivila Finsku za povećanje napetosti pridruživanjem NATO-u, iako zapadne vlade kažu da je Moskva ta koja je podigla uloge pokretanjem sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

"Da je NATO prijetnja Rusiji, oni ne bi poslali sve svoje trupe dalje od svoje zapadne granice prema Finskoj. NATO nikada nije bio prijetnja Rusiji, ni sada ni u budućnosti", kaže finska ministrica.

Što se tiče štete na cjevovodu, koja je također utjecala na švedsko-estonski podatkovni kabel, rekla je da Finska surađuje s Kinom u istragama hongkonškog broda. "Moguće je, ali malo vjerojatno, da plovilo u roku od osam sati može nenamjerno prekinuti dva podatkovna kabela i plinovod", dodala je.