Financijska situacija u Republici Srpskoj iz dana u dan sve teža i teža

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Financijska situacija u Republici Srpskoj već poodavno nije ružičasta, a situacija u ovoj i sljedeće dvije godine prijeti da pređe u pravu katastrofu.

Naime, zbog velikih dugova od ranije prošle godine entitetske vlasti su se bjesomučnu ponovno zaduživale, ali po velikim kamatnim stopama, a kako niti to nije bilo dovoljno povećali su i proračunska izdvajanja za otplatu ranijih dugova.

Vlada RS-a prošle godine zadužila se 17 puta, a ukupno je putem trezorskih zapisa i obveznica prikupila 785 milijuna maraka. Zbog toga su se pojavile brojne proračunske rupe, kašnjenje plaća i naknada, nezadovoljstvo brojnih kategorija stanovništva.

Porazna politika u RS-u poprilično je izolirala ovaj entitet, međunarodni pritisci su sve jači i jači pa im niti početkom ove godine nije preostalo ništa drugo od nastavka zaduživanja na domaćem tržištu po vrtoglavim kamatnim stopama.

Narodna skupština RS-a usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju u ovoj godini kojom je planirano maksimalno dugoročno zaduživanje za 2024. u iznosu do 951.700.000 maraka - na domaćem tržištu 141.700.000 maraka i na međunarodnom tržištu 810.000.000 maraka.

Pa smo tako u siječnju svjedočili zaduženju šestomjesečne emisije trezorskih zapisa (planirano deset milijuna maraka, a prihvaćena je ponuda od 11 milijuna maraka po kamatnoj stopi od četiri posto). Osim toga, Vlada je donijela i odluku o novoj emisiji obveznica od 40 milijuna maraka po kamatnoj stopi od šest posto, a sve će se odviti 7. veljače.

Otplata dugova

Ne zaboravimo kako je zaduženost u RS-a dvostruko veća nego ona u Federaciji. Podaci Ministarstva financija i trezora BiH pokazuju da je ukupan javni dug RS-a šest milijardi i 250 milijuna maraka dok ukupan javni dug FBiH iznosi šest milijardi i 395 milijuna maraka.

BDP u RS-u iznosi 14,5 milijardi maraka, a u FBiH 29,3 milijarde maraka, pa kada se to stavi u odnos sudjelovanje duga u BDP u RS-u iznosi 43 posto, dok u FBiH iznosi 21,8 posto.

Predsjednica Narodnog fronta i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci Jelena Trivić oglasila se povodom izvještaja SNSD-a o financijskoj stabilnosti RS-a.

Ona kaže da je situacija u stvarnosti potpuno drugačija te da će problemi tek postati izraženiji. I ona potvrđuje kako je javna zaduženost na razini od oko 40 posto BDP-a, što se smatra srednjom razinom zaduženosti, ali da je problem duga RS-a u njegovoj otplati. Naglašava da nije sporno stanje javnog duga nego njegov tok. Od 2023. pa nadalje, prema službenim podacima, RS treba da otplaćuje ratu kredita od preko milijardu maraka.

- Najkritičnija će biti 2026. kada dospijevaju obveznice sa londonske burze. Jasno je da se tolika otplata duga, uz zadržavanje redovnosti isplate proračunskih korisnika ne može održati bez novih zaduženja još većeg obima, ističe Trivić.

Bez izvora financiranja

Podsjeća kako RS u ovim političkim okolnostima nema mogućnost zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, kao što je to uradila dva puta emitirajući obveznice na londonskoj i bečkoj burzi, a zaduživanje na domaćem tržištu postaje sve skuplje.

Dodaje kako se sužava prostor da se nađu alternativni izvori financiranja, da kasne subvencije za poljoprivredu te da se već odavno pojedini dobavljači ne isplaćuju i da je samo pitanje kada će početi kasniti plaće.

- Gdje su rješenja?! Nema čarobnog štapića, ali naravno da rješenja postoje. Govorila sam o nekontroliranom zaduživanju, o pristupu... Kratkoročna rješenja podrazumijevala bi promjenu političkog ambijenta u RS-u i mogućnost pronalaska alternativnih izvora, kako bi se u kratkom roku prevladao problem likvidnosti proračuna, a onda sustavnim pristupom adekvatno vodile javne financije. Sve drugo je samo produženje agonije. Ova vlast to neće raditi, realno više i nema prostora za to. Nadam se samo da privatizacija nekog od strateških resursa neće biti 'rješenje', zaključuje Trivić.