Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

I dok država potiče potrošnju jer od nje puni proračune, proizvodnja u Bosni i Hercegovi odumire. A kada niti potrošnja i rekordna inflacija ne mogu popuniti proračunske rupe (prazna usta vojske foteljaša i uhljeba) vlasti na svim razinama ne libe se ići u česta zaduživanja. 

I do se oni zadužuju na domaćem tržištu kapitala dolaze podaci Porezne uprave Federacije kako su obveznici u ovom entitetu u razdoblju siječanj-svibanj 2024. godine uplatili 3.309.495.402 maraka javnih prihoda, što je u odnosu na siječanj-svibanj 2023. više za 278.576.788 maraka, ili za 9,19 posto. 

Prema tome, prihodi od poreza su nikada veći, ali zaduženja sve češća i češća. Što to radi 'reformska' i 'spasiteljska' Vlada FBiH? Reforme sigurno ne provodi. 

Struktura prihoda

Iz Porezne uprave FBiH navode kako je struktura javnih prihoda za navedeno razdoblje sljedeća: porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su iznosu 340.720.568 maraka, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni su u iznosu 319.591.051 maraka, porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 37.304.450 maraka, a porez na imovinu, nasljeđe i poklon  u iznosu 27.313.489 maraka. Zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 169.979 maraka, takse i naknade  u iznosu 325.029.351 maraka, novčane kazne u iznosu 27.568.778 maraka, članarine su naplaćene u iznosu 6.617.654 maraka, a ostali javni prihodi u iznosu 1.507.560 maraka.

U prvih pet mjeseci ove godine naplaćeni su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.223.470.292 maraka.

U strukturi doprinosa za ovo razdoblje naplaćeni su: doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.245.701.982 maraka, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 875.606.169 maraka, te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 102.162.141 maraka. 

Zaposlenost

Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. svibnja 2024. je 548.183. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. svibanj 2023. kada je broj zaposlenih iznosio 541.084, ovaj broj je veći za 7.099, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. travanj 2024. kada je iznosio 546.178, veći je za 2.005. Na dan 31. svibnja u FBiH zaposleno je 305.494 ili 55,73 posto, muškaraca i 242.689 ili 44,27 posto žena. Broj zaposlenih do 35 godine je 173.303, ili 31,61 posto, a broj zaposlenih koji je stariji od 36 godina je 374.880 ili 68,39 posto.

Fiskalni uređaji

Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH na dan 31. svibanj na području ovog entiteta instalirano je ukupno 102.367 fiskalnih uređaja, putem kojih je u svibnju evidentiran ukupan promet u iznosu 5.562.985.341,94 maraka. Od ukupnog broja instaliranih fiskalnih uređaja 30 posto dostavlja dnevne izvještaje sa pojedinačnim iznosom računa, a 70 posto dostavlja zbirni dnevni izvještaj fiskalnih računa.

U odnosu na 31. svibanj 2023. broj fiskalnih uređaja je veći za 5.287, a evidentirani promet u svibnju 2024. je veći u odnosu na svibanj 2023. za 214.295.278,40 maraka.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instaliran 6.741 fiskalni uređaj. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja je Općina Dobretići na čijem području je instalirano šest fiskalnih uređaja.

Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u svibnju ove godine je Općina Ilidža na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 480.435.118,93 maraka. Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja je Općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 131.310,35 maraka.