Nastavlja se rat priopćenjima između prosvjetnih sindikata i Vlade HNŽ-a, a iz svega dosad izrečenog dalo bi se zaključiti da se rješenje ne nazire. Ni Vlada HNŽ-a, ni sindikati ne popuštaju, tako da je sve izgledniji scenarij po kojem nova školska godina neće startati na vrijeme u rujnu jer će uslijediti generalni štrajk. 

U ponedjeljak je Koordinacija sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a odgovorila na priopćenje za javnost Vlade HNŽ-a u kojem je Vlada između ostalog napomenula da nema potrebe 'ni za štrajkom, ni za mirenjem', što je posebno razočaralo sindikate. 

'U naše poduzeće cvjeta cvijeće'

-Nakon ponovljenog zahtjeva Vladi HNŽ/K za mirenjem, iz Vlade su se dopisom od 2. 7. 2024. godine oglasili kako nema potrebe ni za štrajkom, ni za mirenjem, ni za nezadovoljstvom jer u „naše poduzeće cvjeta cvijeće“, samo mi to ne znamo. Na dosadašnjim sastancima predstavnici Vlade su nas uvjeravali kako inflacije nema, pa tako ni potrebe za povišicom. Pa zašto je onda gospodo, Vlada FBiH donijela odluku o isplati jednokratne pomoći radnicima u iznosu od 2500 KM za ublažavanje inflacije? Zašto je taj iznos ove godine duplo veći nego prošle, nego zato što se inflacija povećala u odnosu na prošlogodišnju?, pitaju se sindikati. 

Iako odluka o jednokratnoj pomoći po odluci Vlade FBiH nije dio Kolektivnog ugovora, gotovo sve županije/kantoni su isplatili ukupan ili djelomičan iznos pomoći, osim Vlade HNK/Ž. 

-Zašto svi drugi kantoni/županije, osim HNŽ/K, povećavaju plaću ako nema inflacije? Napominjemo da svi oni imaju potpisane kolektivne ugovore, ali sve vlade sa svojim sindikatima dogovaraju i potpisuju povišicu. Sve osim „naše“. To je dokaz sramotnog odnosa „naše“ Vlade spram obrazovanja. Jedina smo županija/kanton u kojoj nema promoviranih mentora i savjetnika, a Vlada u dopisu piše da je takvima umanjena norma za jedan ili dva sata. Iako smo na svim sastancima tražili da se u prava vrate promovirani mentori i savjetnici, ponuđen nam je sramotno mali broj onih koji bi ponovo prošli proces ocjenjivanja i to za 3 i 5 % dok u drugim kantonima/županijama imaju i po 10 i 15% na plaću. Obzirom na to kada je potpisan Kolektivni ugovor i da je dva puta produžavan, vrijeme za sistematske preglede je gotovo isteklo, ističu sindikati. 

Posebno sramotnim smatraju neraspisivanje natječaja na neodređeno ljudima koji rade po 8 i više godina u školi.

-Ljudi preko ljeta ostanu zakinuti za dvije plaće i sva ostala prava, a o tome u dopisu ništa ne navodite. Sramotna je i isplata tužbi obzirom da na red dolaze tužbe iz 2012. godine. Zar bismo s tom dinamikom isplate, po vama, trebali biti zadovoljni? Napominjemo da se ni tužbe ne spominju u Kolektivnom! U dopisu od 2. 7. 2024. godine Vlada zahtjeva da Sindikat iskaže „stav vezano za važeći Kolektivni ugovor u smislu njegovog važenja odnosno raskidanja (otkazivanja) i otpočinjanja pregovora radi donošenje novoga“, uz tvrdnju „kako u ovom trenutku ne postoje uvjeti za pokretanje štrajka niti za pokretanje procedure za formiranje mirovnog vijeća“, „zbog toga što Vlada HNŽ/K ispunjava svoje obaveze iz važećeg Kolektivnog ugovora“. Ovakve teze ukazuju da Vlada ne da nije spremna riješiti problem, koji očito postoji između Vlade i radnika u školstvu, već i da svoje razmišljanje usmjerava ka produbljivanju toga problema, usmjeravajući činjanice i svoju energiju u tvrdnje o neopravdanosti štrajka. Niti jedna od naprijed navedenih teza u dijalogu između Vlade i Sindikata nije ispravna, niti je zasnovana na pozitivnim propisima, napominju iz sindikata, te ukazuju na slijede: 

-Države potpisnice Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezale su se osigurati pravo na štrajk (član 8. Pakta), a pravo radnika na štrajk Bosna i Hercegovina je preuzela i potpisivanjem Europske socijalne povelje (član 6. Povelje).

„Pravo na štrajk predstavlja osnovno pravo radnika i njihovih organizacija ukoliko se koriste kao (zakonito) sredstvo zaštite njihovih ekonomskih i socijalnih interesa“ (v. Komitet za slobodu udruživanja Međunarodne organizacije rada, Geneva, International Labour Offi ce, Fifth (revised) edition, 2006. godine, str. 109.).

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga radi zaštite, kao i sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova (član 2. stav 1. Zakona o štrajku FBiH i član 156. stav 1 Zakona o radu FBiH).

Organiziranje i sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu sa Zakona o štrajku, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata o štrajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu (član 3. Zakona o štrajku FBiH).

Poslodavac može podnijeti zahtjev nadležnom sudu radi zabrane organiziranja i provođenja štrajka suprotno odredbama Zakona o štrajku, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata o štrajku (član 106. Zakona o radu). 

Kolektivni radni spor je spor nastao u vezi sa zaključivanjem, primjenom, izmjenom ili dopunom, odnosno otkazivanjem kolektivnog ugovora, donošenjem i primjenom pravilnika o radu, ostvarivanjem prava na sindikalno organiziranje, osnivanjem vijeća zaposlenika i drugim kolektivnim pravima (član 2. tačka f. Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH), ističu sindikati. 

Imamo pravo na štrajk

Sindikalisti smatraju kako je shodno svemu navedenom više nego očito da Sindikat ima legitimno pravo organizirati štrajk u cilju ostvarivanja prava svojih članova.

-Uostalom (mada to nije niti presudno za zakonitost štrajka), prava radnika koja se žele ostvariti u najavljenom štrajku nisu regulirana važećim Kolektivnim ugovorom, odnosno ostvarivanje nekih od tih prava nailazi na opstrukciju o strane Vlade (jednokratna pomoć, povećanje koeficijenata, pravovremeno raspisivanje konkursa na neodređeno, mentorstvo i dr.).

Ovim Vas iznova pozivamo na dijalog i da prestanete otežavati pravo na organiziranje štrajka, i ne dozvolite da neko drugi izvan „kuće“ rješava naša mimoilaženja, i time bespotrebno stvorite okruženje bez dijaloga, okruženje napetosti, neizvjesnosti i sukoba, navodi se u priopćenju koje potpisuju Goran Miličević (Sind. učitelja HNŽ-a), Josip Milić (Sind. srednjih škola HNŽ-a), Edina Čomić (Sind. srednjih škola HNK-a) i Edin Sarajlić (Sind. osnovnih škola HNK-a). 

Da. L. 

Vlada tvrdi da ispunjava sve obveze 

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) dostavila je u prošli četvrtak odgovor Sindikatu srednjih škola i Sindikatu učitelja u HNŽ-u a na prijedlog Sindikata za mirno rješavanje kolektivnog radnog spora. 

U odgovoru Vlade stoji da, u ovom trenutku, ne postoje uvjeti za pokretanje štrajka niti procedure za formiranje mirovnog vijeća jer, kako se obrazlaže, Vlada HNŽ-a ispunjava svoje obveze iz važećeg Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja.

- Isplata plaće vrši se sukladno Kolektivnom ugovoru koji propisuje da osnovnu plaću radnika čini vrijednost koeficijenta složenosti poslova pomnožen s utvrđenom osnovicom za osnovnu plaću. Osnovicu za obračun osnovne plaće utvrđuje Vlada i ista je za sve korisnike Proračuna. Odluku o koeficijentima složenosti poslova, uz mišljenje Sindikata, donosi Vlada, a odlukom Vlade od 4. svibnja 2023. utvrđeni su koeficijenti za plaće uposlenih u srednjim školama na području HNŽ-a, napominje Vlada HNŽ-a u svom odgovoru Sindikatu srednjih škola i Sindikatu učitelja u HNŽ-u. Kada je riječ o problematiziranju pitanja povećanja plaće mentora i savjetnika, istaknutog u dopisu, iz Vlade podsjećaju da je Kolektivnim ugovorom propisano da se promoviranim mentorima i savjetnicima umanjuje nastavnu normu. 

- Nadalje, isplata otpremnine prilikom odlaska u mirovinu vrši se sukladno Kolektivnom ugovoru u kojem stoji da radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu kako je to definirano u važećoj Uredbi Vlade o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće, dodaju iz Vlade HNŽ-a koja poručuje i da je, kao poslodavac, opredijeljena stvarati dostojanstvene radne uvjete za sve djelatnike sukladno važećim zakonskim propisima i proračunskim mogućnostima. 

- Smatramo da u ovom trenutku ne postoje uvjeti za pokretanje štrajka niti za pokretanje procedure za formiranjem mirovnog vijeća sukladno važećem Zakonu o mirnom rješavanju radnih sporova i Zakonu o štrajku, stoga što Vlada HNŽ-a ispunjava svoje obveze iz važećeg Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u HNŽ-u, ističe se u odgovoru županijske Vlade koja moli sindikate da, prije no što poduzmu bilo kakve daljnje korake i donesu odluku, dostave stav vezano za važeći Kolektivni ugovor u smislu njegova važenja, odnosno raskidanja (otkazivanja) i otpočinjanja pregovora u cilju donošenja novog. 

- Razumijemo opredijeljenost sindikata i zalaganje da svojim članovima osiguraju što bolji životni standard, ali smo uvjereni da je odgovorna politika i zalaganje svih socijalnih partnera jedini alat za ostvarivanje svima zajedničkih ciljeva i rješavanje spornih pitanja, poruka je Vlade HNŽ-a.

Što je predmet spora?

Predmet spora je isplata jednokratne pomoći po Uredbi Vlade F BiH, povećanje plaće 30%, napredovanje u struci (mentor 8% i savjetnik 15%), najmanje 500 promoviranih te vraćanje u ovo pravo onih koji su ta zvanja imali prije ukidanja, raspisivanje natječaja na neodređeno, 100% bolovanje do 42 dana odsustva, isplata tužbi, usklađivanje otpremnina prilikom odlaska u mirovinu s KU MUP-a HNŽ-a, sistematski pregledi, mjesečno usklađivanje toplog obroka s prosječnom plaćom isplaćenom u F BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, potpisivanje Okvirnoga sporazuma za zbrinjavanje radnika za čijim je radom djelomično ili potpuno prestala potreba.