Gotovo polovina Amerikanaca smatra golemi manjak u trgovinskoj razmjeni s drugim zemljama znakom ekonomske krize, pokazali su u utorak rezultati ankete koju je naručio Savez za američku proizvodnju.

Rezultati ankete objavljeni su dan prije no što bi Vrhovni sud trebao ispitati zakonitost carina koje je uveo predsjednik Donald Trump, na temelju zakona predviđenog za izvanredne situacije, primjećuje Reuters. 
Anketa je pokazala da 47 posto ispitanika smatra tvrdokorno visoki trgovinski deficit SAD-a s ostatkom svijeta znakom krize. Mišljenje dijele građani različitih političkih uvjerenja, prema rezultatima ankete koji su pokazali da veliki trgovinski deficit znakom krize smatra 47 posto demokrata i 57 posto republikanaca.

Skupina koju predvode sindikat United Steelworkers i domaći proizvođači objavila je da 40 posto od 2.202 ispitane odrasle osobe vjeruje da trgovinski deficiti nagrizaju američko gospodarstvo i slabe nacionalnu sigurnost.
Nasuprot tome, 20 posto građana smatra trgovinske deficite znakom snage gospodarstva, uz snažnu potražnju koja potiče globalnu trgovinu. Preostalih 40 posto nijednu od tih ocjena ne smatra točnom ili pak smatraju da nisu dovoljno upućeni da bi se izjasnili, objavila je skupina.
Anketu je sredinom listopada provela tvrtka Morning Consult, a ima marginu pogreške od plus ili minus dva postotna boda.
Vrhovni sud će u srijedu saslušati usmene argumente o zakonitosti carina koje je Trump uveo gotovo svim zemljama. Po ocjeni nižeg suda, predsjednik je većinom carina prekoračio svoje ovlasti, pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama iz 1977. godine (IEEPA).

Trump je prvi predsjednik koji se pri uvođenju carina pozvao na taj zakon, tvrdeći da manjak u američkoj robnoj razmjeni s inozemstvom od 1,2 bilijuna dolara u 2024. ima karakter krize.
Zakon o izvanrednim ovlastima bio je za Trumpa najbrža opcija za uvođenje carina zemljama s kojima SAD bilježi trgovinski manjak kroz dulje vremensko razdoblje te za odvojene namete Kini, Kanadi i Meksiku koje bi trebale suzbiti nedopuštenu trgovina fentanilom i ilegalnim drogama.
Ako Vrhovni sud ukine carine, upozorio je ministar financija Scott Bessent u intervjuu, vlada će jednostavno posegnuti za drugim ovlastima za uvođenje carina, uključujući članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. koji dopušta sveobuhvatne carine od 15 posto u razdoblju od 150 dana kako bi se ublažile trgovinske neravnoteže, javlja HINA.