Koalicija za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom' održala je konferenciju za medije na kojoj je predstavila rezultate ispitivanja javnog mišljenja o kvalitetu života građana u BiH i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.

Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 posto), loša politička situacija (18,6 posto) i nezaposlenost (16,6 posto). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život žitelja u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5 posto), zdravlje (24,9 posto) i mir i sigurnost (22,5 posto). To znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost direktno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.

Nezadovoljstvo

Povjerenje žitelja u institucije duboko je narušeno zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Najveći broj žitelja nema povjerenje ni u koga u bh. društvu (26,1 posto), a obitelj ostaje jedini stabilan oslonac u životima žiteljima i jedina je koja uživa veći stupanj njihovog povjerenja (24,7 posto). Ostali akteri imaju niži stupanj povjerenja, uz državne institucije (7,4 posto) i policiju (4,2 posto) koji imaju nešto veći stupanj povjerenja u odnosu na sve ostale aktere, ali i dalje nizak, što pokazuje da postoji jaz između žitelja i vlasti.

Većina žitelja smatra da vlasti rade samo za vlastiti interes (25,9 poto) ili da ne rade ništa (22,1 posto). To je zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život žitelja. Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnoj, entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini, žitelji su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija. Najveću ocjenu, trojku, građani su dali (grado)načelnicima i općinskim vijećima/skupštinama općina svojih lokalnih zajednica, što jasno ukazuje da je lokalni nivo vlasti taj koji uživa najveće povjerenje građana.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ne iznenađuje zabrinjavajući podatak da je skoro polovina žitelja (44,3 posto) ozbiljno razmatrala da napusti BiH. Značajna razlika postoji između žitelja mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1 posto slučajeva dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 16,9 posto slučajeva. Visok postotak mladih koji razmatraju iseljenje ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalne prilike. Ovaj podatak ukazuje na nastavak već prisutnog trenda 'odliva mozgova' koji dodatno slabi ekonomsku i društvenu strukturu zemlje.

Glasaju za iste

Posljednji lokalni izbori su pokazali da, usprkos općem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, žitelji BiH i dalje glasaju za iste političke stranke. Uzroci za ovakva postupke mogu biti različiti i kreću se od visoke razine korupcije i zarobljenosti društva u formi 'uhljebljivanja' lojalnih stranačkih kadrova naspram stručnih pojedinaca, tradicionalne političke lojalnosti vezane za etnički identitet, straha od promjena kojim političko liderstvo straši birače koristeći retoriku straha i ugroženosti zajednice, preko sveprisutnih zastrašivanja i pritisaka na birače, sve do niske razine političke pismenosti.

Iako postoji opći pesimizam kod građana kada je u pitanju put kojim se kreće BiH, gdje većina žitelja (59,1 posto) smatra da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni indikatori u vezi sa podrškom za integracije u Europsku uniju i NATO. Sedam od deset žitelja, odnosno 70,4 posto njih smatra da BiH treba postati članica EU. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Žitelji iz FBiH smatraju da BiH treba da postane članica EU sa 79,5 posto, dok 55,1 posto žitelja iz RS-a smatra da BiH treba da postane članica EU. Također, šest od deset žitelja BiH, točnije 60,1 posto smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Žitelji u RS-u značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 23,2 posto naspram 81,8 posto žitelja u FBiH.

Ovi podaci govore o težnjama žitelja za napretkom i integracijom u šire europske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Podrška EU integracijama pruža osnovu za formiranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke lidere na rad u pravcu ostvarivanja tih ciljeva.

Ispitivanje javnog mišljenja je urađeno u okviru projekta 'Civilno društvo za integritet izbora' kojeg financira EU, a dijelom sufinancira Švedska.