Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da je Hrvatska ostvarila najvažnije vanjskopolitičke ciljeve i da joj "ostaje sigurnost zapadnog Balkana, a prije svega Bosne i Hercegovine".

"BiH treba nekoga tko će joj pomoći, a to je zasigurno Hrvatska kao članica Europske unije", rekao je hrvatski ministar Grlić Radman, koji je najavio zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH koja će se održati u lipnju u Zagrebu.

Grlić Radman je naglasio da Hrvati u BiH nisu manjina, kako se nekad u svijetu pogrešno tumači. "Bez obzira koliko Hrvata u BiH ima, oni moraju imati zagarantiranu jednaku političku participaciju kao i ostali narodi", rekao je Grlić Radman. 

Na pitanje o budućnosti odnosa Srbije i Kosova, Grlić Radman je rekao da je Hrvatskoj "u interesu dobar odnos" tih zemalja. 

Hrvatska je pozdravila aneks sporazuma Beograda i Prištine na putu ka normalizaciji međusobnih odnosa koji je prihvaćen u ožujku u Ohridu. "To je sigurno jedan put naprijed", dodao je Grlić Radman. 

Ponovio je da je Hrvatska bila među prvima koja je priznala neovisnost Kosova i da zagovara da Kosovo priznaju preostalih pet članica EU-a - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska. 

Grlić Radman je komentirao i izbor Jakova Milatovića za crnogorskog predsjednika. Ponovio je da je Hrvatska to pozdravila i poručio da će "njegovo djelovanje biti dokaz njegove proeuropske autentičnosti". 

Hrvatska je još prošle godine ponudila da s Lukom Rijeka pomogne u transportu žitarica iz Ukrajine "prije svega u one zemlje u kojima je to nužno, a to su zemlje Afrike", rekao je Grlić Radman u emisiji "A sada Vlada".

Poljska, Slovačka i Mađarska zabranile su uvoz ukrajinskog žita, a Ukrajina i Poljska uspjele su dogovoriti deblokadu tranzita ukrajinskog žita od petka. 

Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, hrvatski ministar je rekao da Hrvatska "vrlo aktivno pomaže Ukrajini" i da to prepoznaju naši saveznici i partneri. 

Smatra da su se "nepotrebno lomila koplja" u Hrvatskom saboru glede vojne pomoći Kijevu. "Imamo 54 zastupnika koji su glasali protiv vojne pomoći za obučavanje ukrajinskih vojnika. To je bila fantastična prilika da Hrvatska pokaže svijetu svoje znanje", rekao je. 

Aktualnom šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu uskoro istječe mandat, a ime njegova nasljednika trebalo bi biti poznato do samita NATO-a u srpnju, podsjeća Hina.

Švedski mediji spomenuli su Plenkovića kao jednog od potencijalnih kandidata za novog glavnog tajnika NATO-a.

Grlić Radman kaže da "to samo govori o tome koju reputaciju uživa Andrej Plenković i koliko je Hrvatska kroz Andreja Plenkovića cijenjena u svijetu".