Grupa Hamas razmatra novi prijedlog da u Pojasu Gaze razoruža svoje borce, što bi bila velika ustupka i otvorilo bi put za plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za obnovu ratom razorene enklave.

Način na koji će Hamas odgovoriti, što se očekuje u narednim danima ili sedmicama, ima ogromne posljedice za dva miliona stanovnika Gaze, koji žive u sumornoj neizvjesnosti otkako je prije skoro šest mjeseci na snagu stupio prekid vatre.

Osnivačka povelja Hamasa poziva na oružani otpor Izraelu, a pokret je do sada oklijevao da se odrekne arsenala, uključujući rakete, protivtenkovske projektile i eksplozive koji se nalazi u samoj srži njegovog identiteta.

Zbog toga je daleko od izvjesnog da će se Hamas povinovati zahtjevima. Hamas je već stavio do znanja da nije zadovoljan prijedlogom koji se trenutno razmatra uz podršku SAD-a.

Američko-izraelski rat protiv Irana dodatno je zakomplikovao napore oko Gaze, prijeteći novim odgodama jer skreće pažnju regije.

U međuvremenu, ključne komponente Trumpovog plana, prije svega obnova razorene teritorije, i dalje su blokirane.

"Budućnost Gaze, sada u potpunosti ovisi o tome hoće li Hamas dekomisionirati svoje oružje. Zaista se nalazimo na prelomnoj tački", rekao je ove sedmice američki ambasador pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz u obraćanju Vijeću sigurnosti.

Prekid vatre od 10. oktobra imao je za cilj da zaustavi više od dvije godine rata i pokrene širi proces okončanja dvodecenijske vlasti Hamasa i obnove Gaze.

Primirje je zaustavilo najžešće borbe i povećalo dotok preko potrebne humanitarne pomoći u Gazu, donoseći stanovništvu barem određeno olakšanje.

No, izraelski napadi su od tada usmrtili gotovo 700 Palestinaca, navode lokalni zdravstveni zvaničnici, a Izrael i dalje kontroliše više od polovine Gaze. Izrael tvrdi da su napadi odgovor na kršenje primirja.

Dugoročniji elementi američkog 20-tačnog plana prekida vatre još nisu provedeni.

Plan predviđa raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga pod mandatom UN-a i formiranje palestinskih policijskih snaga obučenih u inostranstvu, dolazak nedavno imenovanog palestinskog tehnokratskog odbora koji bi vodio svakodnevne poslove u Gazi, dodatno povlačenje izraelskih trupa te višegodišnji plan obnove.

Razoružanje Hamasa ključno je za sve ove korake. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da neće biti napretka bez razoružanja, a mnoge zemlje donatori oklijevaju da pošalju novac ili trupe za plan za Gazu dok postoji rizik od obnavljanja sukoba.

Trumpov 20-tačni plan navodi da sva "vojna, teroristička i ofanzivna infrastruktura Hamasa, uključujući tunele i pogone za proizvodnju oružja" u Gazi mora biti uništena. Također se navodi da oružje mora biti stavljeno "trajno van upotrebe".

Izrael i SAD poručuju da je ova formulacija jasna i da Hamas mora predati svo svoje oružje.

Hamas nastoji napraviti razliku između "teškog" naoružanja, poput raketa, i "lakog" naoružanja poput pušaka i pištolja, tvrde zvaničnici Hamasa i posrednici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora.

Pokret također želi da eventualna demilitarizacija bude vezana za povlačenje izraelskih trupa.

Nickolay Mladenov, direktor američkom podrškom osnovanog Odbora za mir, novog tijela pod Trumpovim vodstvom koje nadgleda prekid vatre, rekao je ove sedmice u Vijeću sigurnosti UN-a da je Hamasu predstavljen prijedlog koji podržavaju posredničke zemlje Turska, Katar i Egipat.

"U ovom trenutku vode se ozbiljni razgovori", kazao je.

Mladenov je rekao da prijedlog predviđa "potpuno dekomisioniranje" cjelokupnog naoružanja Hamasa i stavljanje sigurnosnih pitanja u Gazi pod potpunu kontrolu novog tehnokratskog odbora.

Prema njegovim riječima, razoružanje bi počelo od "najopasnijeg oružja", uključujući rakete, eksploziv i jurišne puške, a kasnije bi obuhvatilo i "lična oružja".

Proces bi pratio postepeni odlazak izraelskih snaga.

Razoružanje nudi "jedini mogući put naprijed" za obnovu i uspjeh novog palestinskog upravnog odbora, rekao je Mladenov. "Za stanovnike Gaze, implikacije su duboke."

Odgovor Hamasa za sada je prilično rezervisan.

Bassem Naim, visoki zvaničnik Hamasa, oštro je optužio Mladenova da staje na stranu Izraela. U objavi na platformi X u četvrtak poručio je da izaslanik "pokušava biti veći kralj od kralja samog, nastojeći sve vezati za pitanje oružja".

Drugi zvaničnici Hamasa, koji su takođe govorili pod uvjetom anonimnosti, naveli su da su "u principu" prihvatili novi prijedlog, uz rezerve na pojedine dijelove plana.

Naveli su da će odgovor pokreta sadržavati amandmane kojima žele adresirati svoje zabrinutosti, uključujući izostanak "ključnih" garancija da će Izrael zaustaviti napade u Gazi i neće ponovo pokrenuti rat.

Nije jasno kada će Hamas zvanično odgovoriti na prijedlog.

Ova neizvjesnost signalizira da bi za ratom iscrpljeno stanovništvo Gaze moglo uslijediti još odgoda, ili još gori scenariji.

Dvogodišnja izraelska ofanziva, pokrenuta nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. na jug Izraela, sravnila je sa zemljom velike dijelove Gaze i raselila oko 90 posto stanovništva. Stotine hiljada ljudi i dalje žive u šatorima, nesposobni da obnove svoje domove ili živote i u potpunosti ovisni o humanitarnoj pomoći.

Ako se pregovori oduže, to će značiti nova odgađanja obnove Gaze i veći rizik od obnavljanja rata.