Za žaljenje je što je Dom naroda BiH propustio priliku usvojiti izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dva izaslanika. Domaći i međunarodni sudovi utvrdili su da je tijekom rata u BiH počinjen genocid. Poricanje te činjenice i izmišljanje iskrivljenog prikaza povijesti te njegova česta uporaba u javnom diskursu naglašavaju da postoji očita potreba da se donese zakon koji će riješiti taj problem. Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost zlo ostaviti u prošlosti te se fokusirati na stvaranje ozračja koje pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH. Žalosno je što su propustili ovu priliku, koja je potekla od domaćih predstavnika. Usvajanje odredbi o zabrani negiranja genocida kroz jednu domaću inicijativu bio bi znak zrelosti bh. institucija i visokog stupnja njihove spremnosti da usklade pravni okvir BiH s europskim standardima. I haaški sudac Agius je rekao da poricanje genocida predstavlja završnu fazu genocida te se i u Mišljenju Europske komisije navodi da su revizionizam i poricanje genocida suprotni najosnovnijim europskim vrijednostima, komentirao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Podsjetimo, na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, održanoj 8. travnja, na dnevnom redu bio je i zahtjev izaslanika Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje izmjene i dopune Kaznenog zakona BiH po žurnom postupku. Taj zahtjev, kojim bi se u Kazneni zakon BiH uvrstio članak kojim bi se zabranilo i kažnjavalo negiranje genocida, nije izglasan, ponajviše zahvaljujući glasu zamjenika predsjedatelja Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovima izaslanika iz redova HDZ-a BiH. Naime, razmatranje tog zahtjeva odbačeno je sa 7 glasova 'protiv', dok ih je 'za' bilo šest, a jedan je izaslanik bio suzdržan.