Schmidt za The Times: Ljudi mi se zahvaljuju na onome što radim, '92. sam bio posmatrač na referendumu za nezavisnost BiH
Britanski The Times objavio je intervju za visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom uz opasku da niko u globalnoj politici nema posao kakav ima on.
Sjedeći u svojoj neupadljivoj sivoj poslovnoj zgradi u Sarajevu, noseći narandžastu kravatu s paisley uzorkom, prisjetio se nedavnog razgovora s prijateljem koji je ministar vanjskih poslova jedne od država članica Evropske unije.
"Rekao je: 'Vidi, sada sam pogledao svih osam tomova 'Nemoguće misije' Toma Cruisea. Proglašavam te herojem devetog toma. Ovo je Nemoguća misija", ispričao je Schmidt.
Prije deset godina, Christian Schmidt, 68-godišnji sin pekara blagog ponašanja poznat po povremenim izljevima strasti, bio je ministar poljoprivrede pod Angelom Merkel. Napustio je njenu vladu nakon svađe oko pesticida, u kojoj je, nakon što ga je kancelarka oštro kritikovala zbog kršenja pravila glasanja, televizijskim kamerama rekao: "Schmidt je jednostavno takav".
Sada živi sa suprugom Rijom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine s jednom misijom - da održi na okupu jednu od najkrhkijih i najranjenijih evropskih država dok je udaraju separatistički vjetrovi iz Moskve.
Schmidt je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, zadužen za održavanje mirovnog sporazuma u zemlji, postignutog za pregovaračkim stolom u američkoj bazi u Ohaju prije 30 godina. Devedesetih godina prošlog stoljeća, srpska kampanja etničkog čišćenja razorila je Bosnu. Najmanje 100.000 ljudi poginulo je u ratu u kojem je milicija desetine hiljada ljudi odvela u logore, tijela bacala u masovne grobnice i ubila 8.000 muškaraca i dječaka u u Srebrenici, što je Haag proglasio genocidom.
Vođa bosanskih Srba, Radovan Karadžić, poznat kao "Bosanski kasapin", bio je među nekoliko osuđenih za ratne zločine i služi doživotni zatvor u zatvoru na ostrvu Wight.
"Mirovni sporazum kojim je okončan rat, Daytonski sporazum, stvorio je Bosnu i Hercegovinu, zemlju podijeljenu na etnički srpsku polovinu, zvanu Republika Srpska, i većinski bošnjačku (muslimansku) i hrvatsku polovinu, Federaciju. Za populaciju od tri miliona, Bosna ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara", navodi The Times.
"Za ovo je gotovo svake godine potreban dobitnik Nobelove nagrade da to upravlja", rekao je Schmidt. Kao visoki predstavnik, Schmidt posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik, Paddy Ashdown, pokojni bivši lider Liberalnih demokrata, nazvao "zastrašujućim".
Uz podršku mirovnih snaga od oko 1.500 evropskih vojnika, Schmidt može poništiti bh. zakone, promijeniti broj zastupnika i razriješiti dužnosti izabrane zvaničnike. Sve to je učinio otkako su ga svjetske države i multilateralna tijela postavile na tu funkciju 2021. godine.
"Moj mandat je da branim Dayton i da ovo shvatim vrlo, vrlo ozbiljno", rekao je.
Njegov posao bi mogao biti teži nego ikad prije.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je iskoristio oživljavanje srpsko-nacionalističkog pokreta u BiH, svoju najnoviju priliku da se obračuna sa Zapadom. Ruski lider je pružio podršku Miloradu Dodiku, populisti koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, ali sada predvodi pokret za stvaranje separatističke srpske države i negira genocid u Srebrenici.
Njih dvojica su se ove godine nekoliko puta sastali u Moskvi, a Rusija je konstantno glasala u Dodikovu korist u Vijeću sigurnosti UN-a dok je on insistirao na potkopavanju bosanskog ustava.
The Times podsjeća da je Dodik osuđen i da je odstupio s funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon višemjesečnog odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu zbog prkosa Schmidtovim odlukama.
Uprkos očiglednom uspjehu u svrgavanju Dodika, Schmidt odbija da zvuči trijumfalno. "Na Balkanu, kriza nikad ne završava", rekao je.
Dodik je imenovao svoju štićenicu Anu Trišić Babić za svoju privremenu nasljednicu, prije izbora 23. novembra. On se i dalje zaklinje da će održati referendum unutar Republike Srpske o tome da li treba da prihvati Schmidtov autoritet, što je stari trik na Balkanu za prikupljanje podrške za daljnje akcije.
U onome što se smatra pregovaračkim adutom u zamjenu za Dodikov odlazak, vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula je sankcije četvorici njegovih saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod sankcijama SAD-a zbog potkopavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Schmidtovi kritičari tvrde da je njegov tvrdi stav prema Dodiku doveo zemlju u opasnost od daljnjih podjela. Neki Bosanci smatraju Schmidta arogantnim, iako je barem dio te slike slika koju je naslikao Dodik, koji ga je različito nazivao "primitivnim", "smrdljivim" i "njemačkim turistom". Schmidt je Dodika opisao kao "materijal koji Putin koristi".
"Mogu reći marionetu", dodao je.
Saopštenja NATO-a posljednjih mjeseci naglašavaju potrebu za sprečavanjem novog rata u Bosni, koja nije članica NATO-a. Susjedne Hrvatska i Crna Gora jesu, dok Srbija, koja podržava Dodikov separatistički pokret, nije.
"Ne vidim da ljudi imaju interes ili da vide da postoji opasnost od rata. Postoji neizvjesnost... ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zato što postoji velika strategija", naveo je Schmidt.
Sa krova svojih kancelarija, on može vidjeti brda oko Sarajeva, koja su sada prepuna jesenjih boja. Tokom rata, ova brda su vrvjela od srpskih vojnika, koji su tri godine opsjedali grad dok je on propadao bez vode i struje, živeći od paketa humanitarne pomoći.
Pokazao je na spomenik od cvijeća na obližnjem mostu preko rijeke.
"6. aprila 1992. ovdje je počelo“, rekao je. Schmidt je tada bio u Sarajevu kao posmatrač referenduma za nezavisnost BiH.
Pokazao je na žutu zgradu. "Ovo je bio poznati Holiday Inn. Na gornjim spratovima, Karadžić je imao svoje predstavništvo. Mi smo bili na donjim spratovima."
Svjetska štampa i diplomate su posmatrali sve dok Amerikanci nisu bombardovali Srbe sa brda i doveli ih za dejtonski pregovarački sto.
"Za razliku od svojih prethodnika, Schmidt i njegova supruga se često viđaju na gala večerima i umjetničkim festivalima, ma koliko mali bili. Njegov portparol pokazao je sliku na kojoj se rukuje s mladenkom u restoranu, koja je postala viralna u Bosni. 'Ulazim u restoran i svako dijete u Bosni me poznaje, ljudi prilaze i kažu, prvo, možda: 'Hvala vam na onome što radite za nas.' Drugo, 'Možemo li se slikati s vama?'", ispričao je Schmidt.
U intervju dalje Schmidt je iznio mišljenje da "Putin nema namjere u vezi s Bosnom".
"Mislim da je ovo više stvaranje buke... Skretanje s teme... Posebno oko Ukrajine. Budite oprezni. Ako vidimo da dolaze neki 'spavači', možda uz pristanak ruske strane... Ne treba vam toliko mnogo da biste stvorili nered na Balkanu".
Kada je Schmidt preuzeo posao, želio je biti posljednji visoki predstavnik koji će preuzeti tu funkciju. Nedavno mu je rečeno da je peti na toj poziciji s tom ambicijom. "Malo sam rezerviraniji nego što sam bio prije pola godine da to kažem. Ali ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz".