U Hercegovini je trenutačno oko tri stotine hektara zemlje sa zasadima maslina. Maslinarstvo je u ovome dijelu naše zemlje u ekspanziji. Do polovine ove godine ekstradjevičansko ulje moglo bi dobiti oznaku izvornosti. Hercegovačka udruga uljara i maslinara početkom prosinca prošle godine predala je Agenciji za sigurnost hrane u BiH cjelovit elaborat, odnosno specifikaciju proizvoda. 

Manifestacija Dani masline i maslinovog ulja u organizaciji Federalnoga agromediteranskoga zavoda već 13 godina ima utjecaj na razvoj maslinarstva i uljarstva u Hercegovini, a održana je i nedavno.

- Ljudi su prepoznali važnost maslinova ulja, prije svega u ishrani. To je ujedno namirnica preporučena od Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih nacija. Trenutačno smo na oko 105 tisuća stabala masline i na oko 400 hektara, kaže ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković.

Zlatne kapi

Ove godine je u planu završiti brendiranje maslinova ulja Hercegovine. Ime brenda je odabrano još prošle godine i nosit će naziv “Zlatne kapi Hercegovine“.

- S oznakom izvornosti i dobijanjem brenda na tržištu ćemo još više promovirati naše ekstradjevičansko maslinovo ulje. Na neki način i cijena bi nam trebala porasti, a tako i zarada naših maslinara, navodi Ivanković.

Predsjednik Udruge uljara i maslinara Hercegovine Josip Matić smatra da je brendiranje posebno važno za budući izvoz ulja.

- Tu mislim prije svega na veće proizvođače. Njima će to dobro doći, posebno ako dobijemo kušaonice, pa dođu gosti i vide etiketu brenda, dodaje.

Domaće tržište je u centru pozornosti maslinara u BiH, te se jako malo izvozi u druge države. U budućnosti će se više raditi i na tomu.

- Mi trošimo 0,25 litara po stanovniku. To je malo za Bosnu i Hercegovinu. U Republici Hrvatskoj se troši nešto iznad dva litra. Da bismo to sustigli potrebno nam je četiri puta više nasada. Jasno je, dakle, što treba raditi, navodi Ivanković.

Uzgoj i u samostanu

Još uvijek se ispituje koje su sorte masline najpogodnije ili najbolje za uzgoj u Hercegovini.

- Trenutačno je najviše zastupljena “oblica“. Ona ima alternativ rodnost. Taj problem se sada nastoji riješiti uključenjem italijanskih sorti, te velikim brojem sorti iz Hrvatske. Tu su i španjolske, a u planu imamo da startujemo i s grčkim i turskim, kaže Ramiz Zaimović iz Udruge maslinara. 

Tri ipo tisuće stabala masline još 2012. posadile su časne sestre Franjevke u Potocima. Uz savjete stručnjaka su zadovoljne urodom, ističući i nedostatak radne snage.

- U masliniku posla ima kroz cijelu godinu. Veliki je nasad. Imamo berbe koje traju po dva mjeseca, zatim zaštitu, košenje... Posla ima, pomognu nam i ljudi, a organizirali smo i Dane berbe, pa smo imali pomoć škola i obitelji, navodi časna sestra Dajana Dujmović.

Za prepoznati pravo maslinovo ulje najbolje je poslušati savjete maslinara.

- Ulja koja su dostupna za kupiti su “tupa“. Ona su sva jednaka. Zašto – ne znam, kaže nam Matić.

Već pet godina se na Danima maslinova ulja ispituju njegova ljekovita svojstva. Prošle godine od 164 uzorka njih 99 je zadovoljilo uvjete Europske komisije. Hercegovačko maslinovo ulje danas se koristi i za kozmetičke preparate.

N. K.