HNŽ: Usvojen zakon temeljem kojeg će nezaposlene porodilje naknadu dobivati 12 mjeseci

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u srijedu je, na vjerojatno posljednjoj sjednici u ovom mandatu, po skraćenom postupku usvojila Zakon o materijalnoj potpori obitelji s djecom i Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Zakon o materijalnoj potpori obitelji s djecom odnosi se na njegovo usklađivanje s federalnim zakonom, koji treba stupiti na snagu 8. listopada 2022., a riječ je o primanjima nezaposlenih porodilja i jednokratne pomoći za opremanje novorođenčadi, dječjeg dodatka i određenih drugih prava, s tim da se sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak osiguravaju u proračunu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji u proračunu županija.
“Nezaposlene porodilje koje su dosad primale naknadu od 400 KM tijekom šest mjeseci, sada će ju primati dvanaest mjeseci. Naknadu će se isplaćivati po djetetu, tako da postoji i dvostruka naknada ako su primjerice rođene dvojke“, precizirao je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović. Važna izmjena koju u ovom zakonu odnosi se i na ukidanje imovinskog cenzusa, koji više neće biti uvjet za ostvarivanje prava, već će pravo na naknadu ostvariti svaka majka-porodilja koja je u Službi za zapošljavanje HNŽ-a evidentirana kao nezaposlena. Prema riječima predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Šerifa Špage, to je 55% od najniže plaće, ali odlukom Vlade će se svake godine,ovisno o stanju u proračunu, ta primanja mijenjati povećavati.
“Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji predviđa usklađivanje sa Zakonom o državnoj službi FBiH i Zakonom o organizaciji uprave u HNŽ-u. Navedenim Zakonom propisano je da se županijske inspektore imenuje na četiri godine, što je suprotno odredbama Zakona o državnoj službi i Zakona o organizaciji uprave u HNŽ-a“, obrazložio je Špago.
O radu Skupštine u dosadašnjem mandatu
Govoreći o radu županijske Skupštine u dosadašnjem mandatu, Martinović je kazao da postoji određeni deficit po usvojenim zakonima, što, pak, nije krivnja Skupštine.
“Očekujem da će zastupnici u novom sazivu Skupštine zauzeti puno dinamičniji poziciju i uistinu se ponašati kao parlament u svakom smislu te riječi, i kada je u pitanju donošenje zakona, ali i ustavna kontrola izvršne vlasti“, riječi su Martinovića.
Ocjenjujući rad Skupštine u dosadašnjom mandatu, zastupnik SDP-a BiH Aner Žuljević ukazao je da postoji ogroman prostor za napredak. “Kada pogledate protekli rad Skupštine i rad Vlade, praktično je svega pet zakona upućeno u skupštinsku proceduru, a koji se najvećim dijelom odnose na izmjene i dopune, a Skupština je održala ukupno 19 sjednica“, naveo je Žuljević i zaključio da sadašnja Vlada u proteklih osam godina nije uradila nijednu ozbiljnu reformu, posebno ne u oblastima zdravstva, obrazovanja i pravosuđa.