Civilne žrtve rata u Mostaru, njih više od osam stotina, uskoro bi trebale dobiti svoj spomenik u centru grada. Ideja je to stara desetljeće i pol, koja će se vjerojatno realizirati nastojanjima nove vlasti u Gradu.

Ranije je postojala inicijativa, o čemu smo često pisali, međutim prethodna vlast kako kažu članovi udruga koje zagovaraju gradnju spomenika, nisu bile voljne, niti spremne realizirati je.

O ovomu se problemu glasnije počelo govoriti krajem prošle godine, ponovno iz udruga koje okupljaju članove obitelji stradalnika.

- Vjerujem da će se usuglasiti mjesto spomenika, a to je prije svega na udrugama koja predstavljaju žrtve rata. Grad Mostar će im izaći u susret da se napravi zajedničko spomen-obilježje, rekao je nedavno predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić.

Vijeće na potezu

U međuvremenu su udruge obitelji stradalih uputile apel gradonačelniku Mariju Kordiću i upravo predsjedniku Vijeća Mariću da se 13. lipanj proglasi Danom civilnih žrtava Mostara.

Predsjednik Vijeća nedavno je u razgvoru za Slobodnu Europu najavio kako će apel proslijediti kolegiju.

- Pozdravljam ideju u potpunosti. Inicijativu ću predložiti na prvoj sjednici Kolegija s ciljem da se uvrsti na jednoj od narednih sjednica, pa ćemo vidjeti reakcije klubova i vijećnika, rekao je.

U udrugama su obradovani stavom predsjednika Vijeća, uz napomenu kako inicijative poput ove ne bi smjele biti predmet bilo kakvih politiziranja bilo koga.

- Vjerujem da inicijative poput ove imaju šansu. Bilo bi dobro da se nešto pokrene kako bi žrtve imaledan obilježavanja. Ako su pale da se da se zna zašto su pale. Nepravda je najveći problem i svuda je oko nas, kaže Marija Marić, članica jedne od udruga.

Trinaesti dan lipnja je datum u kojemu je 1992. mučki ubijeno 113 civila hrvatske i bošnjačke nacionalnosti na lokalitetima Uborak i Sutina.

- Nadam se da će vijećnici i gradska administracija podržati inicijativu, kako bi civilne žrtve imale svoj dan i kako bi im institucije grada i države odavale makar jednom godišnje počast, kaže predsjednik Udruge obitelji stradalnika na Uborku i Sutini, Adnin Hasić.

Zločini na Uborku i Sutini

Zločini počinjen u Uborku i Sutini bili su dio optužnice Haškog tribunala protiv Vojislava Šešelja, vođe srbijanskih radikala, koji je 2016. pred Haškim tribunalom oslobođen optužbi o zapovjednoj odgovornosti za zločine koji su počinjeni između 1991. i 1993. godine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini.

U vrijeme kada se zločin dogodio, jedinicama bivše JNA izravno je komandirao general Momčilo Perišić. Iako je procesuiran u Hagu, u optužnici protiv njega nije bio slučaj Uborak. Iz Haga je još 2002. došlo odobrenje Županijskom sudu Mostar da nastavi postupak u odnosu na sedam lica zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Članovi obitelji, brojne delegacije i građani Mostara svakog 13. lipnja posjećuju mjesta egzekucija, kao i spomen ploču u naselju Zalik, odakle su iz Atomskog skloništa civili odvođeni na strijeljanja.

H. Ž.