Nakon propasti još jedne runde višegodišnjih raznih pregovora, razgovora i dogovora koje konstantno vode predsjednici SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, obojica lidera otišla su odmah u svoj komforni televizijski „ćošak“ kako bi svako iz svog kuta poslao poruke svom stranačkom i glasačkom tijelu sa svojom verzijom istine, svaljujući jedan na drugoga krivicu.

Čović pozvao da se dio rješenja uputi u Parlament BiH

Jasan je to signal promptnog nastavka predizborne kampanje za izbore koji će se održati krajem ove godine. Iako Čović, zajedno sa sebi bliskim organizacijama i dalje tvrdi da nema uvjeta za održavanje izbora, potpuno su jasne bile poruke američkog veleposlanika Michaela Murphya, ali i direktorice pri Europskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst da se izbori trebaju održati i da bilo kakav bojkot ne bi nikome bio mudar potez.
Uistinu, i prethodni izbori su održani pod potpuno istim uvjetima kakvi su i sadašnji o čemu smo već ranije pisali, pa zaista ne postoji poseban razlog da jesenski izbori budu (kako neki tvrde) nezakoniti, a da se oni održani 2018. vode kao zakoniti. Zaista je čudno da nitko od onih koji plasiraju tvrdnje o nezakonitim izborima 2018. godine nije do sada tu konstataciju provjerio pred nijednim nadležnim sudom.
No, unatoč navodima i tvrdnjama da bi neke stranke poput HDZ-a BiH mogle bojkotirati izbore koji će evidentno biti raspisani za jesen 2022. godine, potpuno je sigurno da se to neće dogoditi. Iz prostog razloga što bi se time HDZ BiH svojevoljno odrekao goleme moći u pet županija, Federaciji BiH i na razini BiH gdje suvereno zajedno s koalicijskim partnerima iz SDA i DF-a upravljaju ogromnim financijskim sredstvima i drugim vrstama moći koje crpi iz gotovo tridesetogodišnje konzumacije vlasti.

Da Draganu Čoviću i HDZ-u BiH ne pada napamet bojkot izbora pokazuje i njegova izjava kojom je odmah nakon propasti pregovora izjavio „da nešto od onoga što je dogovoreno u smislu izborne reforme treba pustiti u parlamentarnu proceduru kako bi se stvorila mogućnost za održavanje izbora“.

U potpunosti usuglašene 'tehničke' izmjene

Po tvrdnjama samih pregovarača, ali i međunarodnih dužnosnika uključenih u pregovore oko mnogih tema, a posebno oko tzv. tehničkih izmjena Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa  i spriječavanje izbornih krađa postignuta je stopostotna suglasnost svih aktera. I to ne samo sudionika pregovora, već i svih oporbenih stranaka, pa čak i iz Republike Srpske.

Ta vrsta izmjene Izbornog zakona po svemu sudeći ima uvjerljivu podršku među političkim akterima, pa ne postoji racionalan razlog da se taj paket ne uputi u parlamentarnu proceduru osim ako nekima od njih stvarni cilj nije i dalje manipulirati izbornim procesom s krajnjim ciljem prekrajanja sstvarne volje birača.
Također, i drugi niz pitanja koja se mogu nazvati 'političkima' imali su visoki stupanj suglasnosti pregovarača, pa bi se možda i mogla pronaći parlamentarna većina za dio takvih izmjena.
U svakom slučaju, kako je indirektno rekao američki veleposlanik, ukoliko postoji stvarna usuglašenost oko 70%, a možda i više sadržaja oko kojeg su vođeni pregovori ne postoji pravi razlog da se odmah ne pristupi realizaciji tog sadržaja kroz Izborni zakon BiH.

Pogotovo ako znamo da se u tom segmentu većinom radi o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koji bi ipak osigurali poštenije izbore i bitno smanjili mogućnost izbornih krađa.
Ukoliko netko iz sebi poznatih razloga u Parlamentu BiH ne želi implementirati ovaj dio promjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na spriječavanje izbornih krađa, međunarodna zajednica a pogotovo OHR ima vlastite instrumente kojima to može uraditi.
Primjerice, budući svi ključni akteri tvrde da nemaju nikakav problem s tehničkim izmjenama izbornog zakona visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt bi mogao zahvaljujući svojim ovlastima izmjeniti taj dio sadašnjeg izbornog zakonodavstva.

Time bi bitno ubrzao pripreme za održavanje izbora i olakšao rad Središnjem izbornom povjerenstvu BiH jer ne bi dolazili u situacije da se izbori moraju odgađati kao što je bio slučaj s mostarskim izborima.

Izborne prevare prevršile svaku mjeru

Bez obzira na sve, jedno od najvažnijih pitanja u ovom trenutku jeste pokušaj spriječavanja izbornih krađa, jer su te vrste manipulacija u zadnjih nekoliko izbornih ciklusa prevršile svaku mjeru i to u tolikoj mjeri da se postavlja pitanje da li neke stranke na vlast dolaze glasovima birača ili izbornim krađama.

S druge strane, potpuno je jasno da istražni i pravosudni organi u tom smislu apsolutno ne funkcioniraju, te da zbog toga kreatori izbornih krađa redovno ostaju nekažnjeni. Najsvježiji primjer su mostarski izbori gdje je čak i samo Središnje izborno povjerenstvo na primjedbe oporbenih političkih stranaka moralo reagirati ponovnim prebrojavanjem glasova s određenog broja biračkih mjesta u Mostaru. Na svim tim biračkim mjestima utvrđene su izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana. U nemogućnosti drugog izlaza čak je i Središnje izborno povjerenstvo BiH dostavilo dokazne materijale nadležnim tužiteljstvima, ali odgovor je bio da se istrage neće provoditi.
Zbog svega ovog, najmanje što građani BiH zaslužuju jeste da izbori koji će se evidentno održati na jesen budu pošteni, odnosno da se glasovi građana ne kradu.
U ovom dijelu s obzirom na ovlasti koje imaju u BiH veliku odgovornost snosit će i međunarodna zajednica oličena kroz Ured OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmitda. Zbog toga, još jednom treba postaviti pitanje hoće li, ako neće Parlament BiH,  visoki predstavnik izmijeniti izborni zakon implementacijom dogovorenog tehničkog dijela  izbornog zakona BiH kojim se sprečavaju izborne krađe?

Jer, ponavljamo svi politički akteri dali su suglasnost na taj dio izmjena Izbornog zakona BiH. J. S.