Kako se približavaju lokalni izbori, dramatično se kompliciraju politički odnosi i na višim razinama vlasti.

Pogotovo se odnosi na eventualnu mogućnost formiranja nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koja već gotovo dvije godine radi u 'tehničkom mandatu' sa diskutabilnim izbornim legitimitetom jer rezultati sa 2018. godine nikada nisu  implementirani.

Osim federalne nisu formirane ni dvije županijske: ona sa sjedištem u Mostaru, kao ni ona sa sjedištem u Livnu.

HDZ BiH gubi kontrolu

Nakon dugotrajne trakavice u Hercegbosanskoj županiji (Kanton 10) postalo je evidentno da je formiranjem novih političkih subjekata HDZ BiH izgubio kapacitet da u toj županiji bude ključni faktor u formiranju nove Vlade.

Umjesto toga većinu Skupštini imaju oporbene hrvatske stranke zajedno sa izbačenim članovima HDZ-a BiH među kojima su se našli Stipan Šarac, zastupnik u Skupštini Hercegbosanske županije, izaslanik u Parlamentu Federacije BiH-dom naroda i ministar financija u Vladi HBŽ; Petar Galić, zastupnik u Parlamentu FBiH-zastupnički dom i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi HBŽ; Ante Baković, zastupnik u Skupštini HBŽ; Anita Batarilo, zastupnica u Skupštini HBŽ; Mladen Šarić, zastupnik u Skupštini HBŽ i Ivan Tomić, zastupnik u Skupštini HBŽ.
Zbog toga, u akciju 'spašavanja' HDZ-a BiH, očigledno u okviru dogovora Čović – Dodik, krenuo je SNSD koji trenutno blokira formiranje Vlade HBŽ u kojoj ne bi bilo kadrova Čovićeve stranke.
No, u javnosti je poprilično tiho prošla činjenica da je HDZ BiH izgubio jednog izaslanika u Domu naroda FBiH te tako ostao na samo njih 12. Da pojednostavimo, u slučaju izlaska iz HDZ-a BiH još jednog izaslanika iz redova HDZ-a BiH, a o čemu se već naveliko u političkim krugovima priča, Dragan Čović bi u potpunosti izgubio kontrolu nad eventualnim formiranjem nove Vlade Federacije BiH, ali i u izboru predsjednika Federacije BiH.

Na taj način bi HDZ-u BiH izmakao posljedni adut držanja u šahu svojih koalicijskih partnera iz SDA, SBB-a i DF-a. Čak štoviše, kada se pogledaju odnosi u preostala dva nacionalna kluba, u onom bošnjačkom i srpskom, dolazimo do zaključka da cijela koalicija ovisi samo toj jednoj ruci koju trenutno kontrolira HDZ BiH. Jer, u srpskom i bošnjačkom klubu, ako se realiziraju najave o izlaska Fahrudina Radončića i SBB-a iz vlasti u određenim županijama i na razini Federacije BiH postojati će mogućnost da se nova Vlada Federacije BiH formira bez SDA i HDZ-a BiH.

Moguća vlast bez HDZ i SDA

Gledajući širi kontekst, odnosno već najavljeno uskraćivanje podrške SBB-ovih zastupnika Vladi u Županiji Sarajevo, kao i određene najave stranaka okupljenih oko SDP-a BiH (četvorka) po kojima će nakon općinskih izbora doći do moguće smjene vlasti i u Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj županiji vrijeme iza općinskih izbora moglo bi biti politički veoma zanimljivo.
Evidentno je da će ishod lokalnih izbora uveliko utjecati na političke trendove, ali na poteze pojedinih, pogotovo manjih stranaka, koje mogu biti presudne za smjene trenutnih vlasti  u pojedinim županijima, a tako isto i na razini Federacije BiH. Potpuno je jasno da nitko od ključnih aktera neće prije održavanja lokalnih izbora (uključujući i one u Mostaru) ući u avanturu eventualnog formiranja novih skupštinskih većina.
No, već nakon ulaska u novu godinu lako je moguće očekivati novo preslagivanje na političkoj sceni u Federaciji BiH i posljednji pokušaj formiranja Vlade Federacije BiH.  U tom procesu moguće su razne kombinacije i politički scenariji. Tako je moguće da iz 'igre' budu 'izbačene' obje trenutno vladajuće nacionalne stranke (SDA i HDZ BiH) ili da 'izbačena' bude barem jedna od njih.

Spašavaju li jedan drugog?

Zbog toga, teško je vjerovati da lideri HDZ-a BiH i SDA nisu svjesni da predstojeći lokalni izbori mogu oslabiti i njihovu političku poziciju kada je u pitanju eventualno formiranje Vlade Federacije BiH.

HDZ BiH je već sada oslabljen izlaskom presudnih ljudi u HBŽ-u, a SDA evidentnim gubitkom većine u Skupštini Županije Sarajevo. Za obje stranke veliki je upitnik kako će se eventualno lošiji rezultat i izvjesni gubitak određenih lokalnih sredina reflektirati na situaciju u Zastupničkom i Domu naroda Federacije BiH.

Ako sve to uzmemo u obzir, ne bi čudilo da ponovno prizivanje pregovora o Izbornom zakonu BiH i zajedničko hodanje Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića po Zagrebu dugoročno nije zapravo u funkciji 'spašavanja jedan drugoga'. Jer, kad god je bilo za njih 'kritično', uvijek do sada - našli su način da podijele vlast i fotelje. J. S.