BiH, Hrvatska i Srbija proizvode najviše oružja u regiji 

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana. Mogu li i koliko ove zemlje pomoći? I zašto to podržavaju Njemačka i Francuska, analizira u svom tekstu Deutsche Welle.

Ukrajina treba oružje i streljivo. Najveći dobavljači su još uvijek EU i SAD. Ali na summitu Ukrajina-Jugoistočna Europa u Tirani krajem veljače ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otišao je korak dalje i predložio zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana.

Postavlja se pitanje je li ta regija uopće tehnički sposobna ispuniti želju Zelenskog. A ako i jest, hoće li Srbija, poznata po jakim političkim vezama s Rusijom, biti na to spremna?

Zašto je Zelenski izdvojio Zapadni Balkan?

-Mada zemlje zapadnog Balkana nemaju značajnu proizvodnju velikog oružja, imaju brojne tvornice streljiva, a streljivo je ono za što je Ukrajina zainteresirana, kaže Katarina Đokić, istraživačica u Programu transfera oružja Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Đokić je za DW rekla da je najveći dio proizvodnje oružja u regiji koncentriran u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, s nekoliko tvrtki koje proizvode streljivo u širokom spektru kalibara i za različite vrste naoružanja, uključujući artiljerijske sustave i minobacače.

-Imamo malo pouzdanih podataka o tome koliko bi streljiva mogli proizvesti godišnje - a to je sigurno daleko od trenutnih potreba Ukrajine - ali pošto Ukrajina traži onoliko streljiva koliko može dobiti, zanimanje za proizvodnju Zapadnog Balkana nije iznenađujuće, rekla je Đokić.

Koje zemlje zapadnog Balkana proizvode oružje?

Posljednje izvješće (2021) organizacije za jugoistočnu i istočnu Europu za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC) kaže da je Srbija vodeći izvoznik oružja i streljiva u regiji, s 65,79 posto ukupnog izvoza i profitom od nekih 1,2 milijarde eura. Slijedi BiH, koja čini 31,75 posto ukupnog izvoza regije.

Prema podacima koje su dale same balkanske zemlje, Albanija izvozi streljivo, BiH i Crna Gora izvoze oružje kalibra 12,7 mm i automatsko oružje, streljivo, bombe i projektile, Sjeverna Makedonija uglavnom izvozi streljivo i bombe, dok Srbija izvozi širi raspon streljiva i oružja, uključujući bombe, granate, torpeda, mine, projektile i slična ratna streljiva.

Kakav je stav Srbije o oružju za Ukrajinu?

Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić srdačno pozdravio predsjednika Zelenskog na summitu u Tirani, on nije dao službenu izjavu o zahtjevu Zelenskog za zajedničku proizvodnju oružja.

Jedinu izjavu u svezi s tim dao je albanski premijer Edi Rama, koji je novinarima rekao da je predsjednik Zelenski „pričao o mogućnosti suradnje, što podrazumijeva ulaganje i proizvodnju, i naravno da su svi rekli da, ne samo Albanija".

Kompliciran trokut Srbija-Ukrajina-Rusija

Katarina Đokić kaže za DW da se vanjskopolitički i sigurnosni položaj Srbije prije „može opisati kao oportunistički, a ne orijentiran prema Rusiji".

To se, kaže, odražava i na izvoz oružja: „Nije pitanje bi li Srbija pristala izvesti streljivo u Ukrajinu, jer, na osnovu dostupnih obavještajnih izvora, Srbija to već radi, doduše preko trećih zemalja" rekla je za DW.

„Društvenim medijima je kružilo dosta fotografija koje prikazuju nedavno proizvedeno srpsko streljivo koju koriste ukrajinske trupe. Međutim, Vlada Srbije to doživljava kao osjetljivo pitanje u domaćoj političkoj areni i vjerojatno neće javno podržati takav izvoz."

Prema njenim riječima, prošle godine kada su procurili dokumenti SAD-a (Pentagon Leaks) da je Srbija spremna izvoziti oružje u Ukrajinu - ili da to već čini - predsjednik Srbije je naredio privremenu obustavu izvoza svih vrsta streljiva, službeno, da bi dao prioritet opskrbi Vojske Srbije, ali najvjerojatnije kako bi ograničio štetu.

Sudeći po njegovim nedavnim izjavama, još uvijek se koristi argument „ne možemo izvoziti streljivo jer ga mi trebamo", ali to ne znači da streljivo srpske proizvodnje neće naći put do Ukrajine.

Gdje je tu Albanija?

Ermal Jauri, predsjedavajući Udruženja Alumni Albanije Georga C. Marshalla, vidi nedavnu modernizaciju zrakoplovne baze Kučova u Albaniji sredstvima NATO-a kao savršen primjer što bi se moglo uraditi.

Uz odgovarajuću investiciju, kaže on, nekadašnji pogoni za proizvodnju municije i vojne baze u Albaniji mogli bi se za kratko vrijeme modernizirati i vratiti u punu funkcionalnost". Prije 90-ih, ovi centri su proizvodili minobacačko streljivo, pištolje Kalašnjikov, Makarov i Parabelum, puške Simonov, ofenzivne i obrambene granate i protu pješačke mine.

Sa ili bez financijske podrške EU-a?

Joseph Borell, najviši diplomat EU-a, ranije ove godine zatražio je od država članica da privremeno obustave izvoz oružja u druge zemlje, izuzev Ukrajine.

Postavlja se pitanje, koje europske zemlje su uopće u poziciji pomoći Ukrajini i Zapadnom Balkanu da zajedno proizvode oružje?

-Njemačka vlada je pokazala zanimanje za financiranje nabavke streljiva za Ukrajinu iz zemalja koje nisu članice EU-a. Francuska je također nagovijestila da bi bila otvorena za kupovinu streljiva za Ukrajinu koja nije proizvedena u EU-u, kaže Đokić.

-S obzirom na to da su uključeni i Berlin i Pariz, čini se vjerojatnijim i korištenje fondova EU-a, prenosi DW na kraju svog teksta.

Za koga BiH proizvodi dronove?

Inače, Dnevni list podsjeća i da je ministar obrane u BiH Zukan Helez (SDP) već prije istupio u javnost kako se u BiH upravo proizvode visoko sofisticirani 'dronovi kamikaze' te da postoje dva predugovora. Helez nije želio novinarima kazati gdje se proizvode navedeni dronovi, tko je kupac, kolika je cijena itd. te je ostao do kraja tajnovit, a što je otvorilo mnoga nagađanja.

No, državno ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa negiralo je postojanje bilo kakvog ugovora o izvoru, pa i proizvodnji dronova koje spominje ministar Helez.

Ipak, Helez zasiguno ne bi govorio o ovome da nema informacije. Pitanje je zašto se one kriju od javnosti. S druge strane, očekivano je da bi proizvodnja visokotehnološkog naoružanja u svakoj državi trebala biti obavijena velom tajne, odnosno, ne posebno naglašavana i s ne posebnim pojedinostima, te se postavlja pitanje zašto ministar i dalje inzistira na ovoj temi, a o kojoj, javnosti žednoj informacija, ne želi više kazati.

Srbija već prodaje oružje Ukrajini, ali to se "ne daje na sva zvona"

Zanimljiva je i izjava Marka Drajića iz beogradskog Centra za sigurnosnu politiku na nedavnoj konferenciji u Sarajevu 'Dezinformacije i maligni strani utjecaj', a koju je organizirala Balkanska istraživačka mreža (BIRN), a o kojoj je Dnevni list već pisao.

-Kada je u pitanju vojna suradnja i kupnja naoružanja, tu je javna suradnja s Rusijom i tajna suradnja s NATO i EU. Naša država prodaje streljivo Ukrajini protiv Rusije, a vjerujem da to zna manje od 1% stanovništva u Srbiji. S druge strane, kupnja helikoptera iz Rusije predstavlja se u svim medijima, rekao je Drajić o "dvostrukoj politici" svoje zemlje.