Hoće li RS preživjeti Dodika?
Analiza
Dodikov niz: Inzkov zakon, sankcije, Rezolucija UN o Srebrenici...
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Ovog 22. srpnja biti će pune tri godine od kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, na samom kraju svoga mandata, nametnuo Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH kojim se kao kazneno djelo podrazumijeva negiranje genocida u Srebrenici i veličanje osoba osuđenih za genocid i ratne zločine.
No, koji je bio Dodikov 'recept': Kako "donijeti" Inzkov zakon o negiranju genocida i Rezoluciju o Srebrenici, kako izolirati RS i dovesti je pred rub ekonomske propasti, kako do usijanja zaoštriti odnose sa Zapadom...?
Ozbiljan političar?
Nakon tzv. Inzkovog zakona uslijedilo je niz političko-institucionalnih blokada predvođenih Dodikovim inicijativama, koji je još agresivnije nastavio sa svojom retorikom, politički dužnosnici iz RS-a odbijali su dolaziti u institucije, a sam Dodik prijetio je kako će svi Srbi napustiti institucije kao i OS BiH itd.
Uslijedila je obustava projekata od pojedinih, značajnih EU članica kao što je Njemačka, pljuštale su kritike iz veleposlanstava SAD-a, Velike Britanije i Njemačke, kao i Izaslanstva EU u BiH, da bi Dodik potom inicirao i donošenje odluke u NSRS-u o prekidu suradnje i diplomatskih odnosa tog entiteta s veleposlanstvima ovih zemalja.
Uslijedilo je i niz odluka u NSRS-u nakon Dodikovih inicijativa, poput osnivanja Agencije za lijekove RS-a, donesena je i odluka o ništavnosti odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, nastavlja se prijetnjama o donošenju Zakona o stranim agentima, kojima bi se kažnjavala suradnja s inozemnim institucijama... Uslijedile su sankcije i njemu, njegovoj obitelji, kao i skoro svim istaknutim dužnosnicima RS-a, a potom je donesena i odluka o mogućnosti isplate plaća sankcioniranim osobama u gotovini itd., itd.
Zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika Milošu Lukiću, sudi se pred Sudom BiH, a svaki svoj dolazak na ročište predsjednik RS-a koristi kako bi izveo novi performans - kao "kapriciozno" dijete, a ne ozbiljan političar, nastavio s vrijeđanjem međunarodnih dužnosnika i visokog predstavnika u BiH, a redovito i američkog veleposlanika u BiH kao i sve ostale neistomišljenike.
Dodikov niz
Svo vrijeme Dodik nastavlja s negiranjem genocida i namjernim izazivanjem strpljenja međunarodne zajednice, a nakon agresije Rusije na Ukrajinu te uskoro osude Zapada i nametanja sankcija, ciljano inzistira na čestim posjetima Rusiji i sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, inicira odluke o dodjeli najviših odličja Putinu, hvali ga kao "mirotvorca", itd. S druge strane, nije posve jasno koju konkretnu korist RS i žitelji tog entiteta imaju od ovih posjeta izuzev nastavka izazivanja EU i Zapada i sramoćenja sebe i vlastitog naroda kojeg kaže da predstavlja.
Nakon što je u javnost dospio sadržaj Rezolucije o Srebrenici Dodik ponovno radi presedan - putem medija predlaže Bošnjacima "obeštećenje od dvije milijarde KM koje će platiti tijekom 10 godina" i da "Potočare teritorijalno preda Federaciji BiH", najavljuje inicijativu o "razdruživanju RS-a", referendum o neovisnosti...
Uskoro se ipak događa izglasavanje Rezolucija UN-a o Srebrenici koju su podržale demokratske članice, a suzdržane ili protiv su glasale članice s nedemokratskim uređenjem gdje u većini vladaju režimi. Potom su uslijedili inicirani prosvjedi, nove optužbe prema zapadnjačkim državama, ali i Bošnjacima i veleposlaniku BiH pri UN-u Zlatku Lagumdžiji, iako je potpuno jasno da Lagumdžija sam nikada, ni u snu, ne bi mogao izlobirati ovakvu Rezoluciju da je nisu inicirali i podržale značajne članice UN-a.
Potom se održava svesrpski sabor u Beogradu, što ne bi trebalo biti sporno jer se slične "nacionalne manifestacije" događaju i s hrvatske i bošnjačke strane, ali donose se neke sporne odluke u deklaraciji. Ipak, puno mudriji Vučić, zasigurno nije sebi mogao dopustiti da se u deklaraciji govori o "razdruživanju RS-a", što bi ga moglo staviti u vrlo opasan položaj.
Zna "potkačiti" i Hrvate od kojih nema reakcije
No, Dodik zna i "potkačiti Hrvate", unatoč njegovom političkom i prijateljskom savezništvu s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, poput višestruko višeg broja žrtava u jasenovačkom logoru, upravo ono za što on optužuje Bošnjake kako su uveličali broj žrtava u Srebrenici, kao i da je "Hrvatska sudjelovala u ratu u BiH, a Srbija nije...".
Na ove i slične izjave, poput svojedobnih uvrjeda banjalučkom biskupu Franji Komarici, iz HDZ-a nikada, nikada nije stigao odgovor, a kamoli oštrija reakcija.
Na žalost, ovakav razvoj tenzija u BiH može se zahvaliti samo Dodiku koji postaje pretežak teret i za samog predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
'Karadžićeva tabla'
Podsjetimo da je Inzkovo nametanje kaznenih odredbi kada je riječ o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine uslijedilo nakon niza i stalnih Dodikovih istupa u javnosti kojima je negirao srebrenički genocid, a sam Inzko, podnoseći redovito Izvješće o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a prije četiri godine, najavio je sankcije za, tada srpskog člana Predsjedništva BiH, i predsjednika SNSD-a zbog veličanja ratnih zločinaca, prvenstveno spomenuvši ploču s imenom Radovana Karadžića na studentskom domu na Palama. Inzko je tada rekao da će, ukoliko se ploča ne ukloni do svibnja sljedeće godine, za Dodika zatražiti sankcije i zabranu putovanja u zemlje EU-a kao i u zemlje članice UN-a.
U ovom kontekstu podsjetimo i kako je Studentski dom na Palama otvoren 20. ožujka 2016. godine. Dom je otvorio Milorad Dodik, tada premijer tog bosanskohercegovačkog entiteta, a dobio je ime po Radovanu Karadžiću, koji je samo četiri dana kasnije u Haškom tribunalu prvostupanjskom presudom osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Dodikovo "samoponiženje uklanja Karadžićeve table" spasila Karadžićeva kćer Sonja Karadžić Jovičević, tada potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) zatraživši da se ploča ukoloni te kazavši kako je "ime njenog oca zloupotrebljeno" i da "ploča s njegovim imenom na studentskom domu na Palama treba biti uklonjena jer je obesmislena i ukaljana”. Ploča je uskoro skinuta, a Dodik spašen od sankcija koje bi mu drastično ograničile mogućnost putovanja.
Dodikovi potezi najviše štete RS-u, a "lopticu" znaju dobaciti i Bošnjaci
Zapaljiva retorika svojstvena je predsjedniku RS-a nakon svakog njegovog političkog neuspjeha kojom nastoji konsolidirati svoje birače. Ali i dobar dio bošnjačkih političara vrlo često mu ide u prilog "nabacujući loptu" nazivajući srpski narod genocidnim, a RS “genocidnom tvorevinom”, te tako dodatno potpiruje ovakve scenarije. S druge strane, činjenica je kako su granice RS-a nastale ratnim osvajanjem u proteklim sukobima, nakon zločina i protjerivanja stotine tisuća neSrba, Bošnjaka i Hrvata sa stoljetnih ognjišta.
Ali, činjenica je i kako je RS potvrđena Daytonskim sporazumom te da je to jedan od dva entiteta, uz Distrikt Brčko, koji su neizostavni i nedjeljivi dio države.
Međutim, a što je posebno zanimljivo je da, unatoč Dodikovom višestrukom i stalnom negiranju genocida, Tužiteljstvo BiH protiv njega nije podiglo optužnicu po ovom osnovu. Podsjetimo, glavni državni tužitelj Milanko Kajganić, u emisiji ‘Pečat’ RTRS-a u travnju prošle godine je rekao, a osvrćući se na negiranja genocida od pojedinih bh dužnosnika i u svezi nametnutih izmjena Kaznenog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Inzka, kako je “toga sve manje” i kako je “u tom slučaju bio znatan broj prijava na račun ključnih ljudi RS, ali da su na tom planu, u skladu sa nadležnostima, donijete sve negativne odluke, uz odgovarajuća zakonska objašnjenja”.
Na koncu, Dodikovi politički potezu jasno su pokazali da štete najviše RS-u, Srbima kao i svim ostalim žiteljima tog entiteta, ali i njemu samome koji je faktički u vrhu najizoliranijih europskih političara, koji je dobrodošao jedino kod mađarskog predsjednika Viktora Orbana, bjeloruskog Aleksandra Lukašenka i ruskog Vladimira Putina. Pitanje koliku je štetu pretrpjela RS zbog toga, kao i građani tog entiteta, vjerojatno će se postavljati godinama.