Piše: V. S. Herceg

Hoće li najavljeni nastavak pregovora oko izmjena Izbornog zakona biti uspješan i rezultirati uspjehom ili će to biti još jedna u nizu poraza te dodatno zaoštravanje, umjesto zatopljenja odnosa Bošnjaka i Hrvata? Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nedavno je jasno poručio kako će na jesen biti izbora, bili oni po 'starom' ili novom izbornom zakonu. Svakako da će tzv. probosanskim ili probošnjačkim, kako se nakon neumskih pregovora izrazio i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, odgovarati 'status quo', no pitanje je što s mišljenjem Venecijanske komisije, što s ignoriranjem presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se godinama ne provode, a za isto su najodgovorniji tzv. bh 'lideri'? Hoće li se, možda, visoki predstavnik Christian Schmidt, umjesto 'zabrinutosti' i proklamiranih poruka, odlučnije uključiti u rješenje pitanja oko kojeg se više od desetljeća ne može postići dogovor te nametnuti Izborni zakon ili ćemo u BiH vidjeti 'mostarizaciju' države?
HNS poziva i bivše i 'zamrznute' članice na sabor
Posljednja sjednica Predsjedništva HNS-a BiH u Mostaru dala je naslutiti da će reforma Izbornog zakona biti žarišna točka zanimanja i svih budućih aktivnosti. U tom cilju, a kako doznaje Dnevni list, na najavljeni izvanredni sabor HNS-a za 19. veljače, biti će pozvane sve članice, pa i one koje su svoje članstvo zamrznule ili su iz istog neslužbeno izišle. To znači da će poziv na zasjedanje Sabora HNS-a zasigurno dobiti i HRS predsjednika Slavena Raguža, Hrvatska nezavisna lista (HNL) predsjednika dr. Josipa Perića, Neovisna Čapljinska stranka predsjednika Mirka Vasilja i Hrvatski savez HKDU Hrast predsjednika Pere Barbarića. Dok neki predsjednici stranaka članica HNS-a drže kako, ukoliko do pregovora ne dođe, da iste Hrvati trebaju bojkotirati, drugi smatraju kako bi to bio konačan slom hrvatskog, političkog aktera u BiH. Međutim, dok je nakon neuspješnih neumskih pregovora kazao kako ga 'optimizam napušta' te da će 'kolege informirati kako nije uspio', ali i da 'ostavka nije nikakav problem', kako se čini od ovih izjava nema ništa, jer – 'sutra je novi dan'. Naime, sudeći po njegovim izjavama nakon sjednice Predsjedništva HDZ BiH, predsjedniku te stranke Draganu Čoviću, ponovno se 'vraća optimizam', a o ostavci i odgovornosti niti riječi. Čak što više, tek sada se poziva na nužnost pluralizma u Hrvata, godinama uništavanog, kako bi imao s kim podijeliti breme tereta.

• Odluka Ustavnog suda BiH stavila je izvan snage određene odrednice Izbornog zakona i kaže se da se promjena mora napraviti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako je nema, onda je vrlo jasno da ne postoje zakonske mogućnosti da se izbori organiziraju, kako kažu iz SIP-a i međunarodne zajednice. Rekao sam u subotu Schmidtu, odnosno pitao, zašto je porukom ohrabrio jednu stranku na početku pregovora da se ne mora postići dogovor, kazao je Čović pri tom ističući kako sada 'nema preduvjeta da se na jesen održe izbori', ali i kako 'i dalje vjeruje da se to može promijeniti' te da 'ostaje pri optimizmu'.
• 
  (Ne)Vladavina prava i Schmidtove ovlasti u ladici
  
• Kako Dnevni list doznaje, nije isključeno da, u realnoj mogućnosti od još nekog neuspjeha, HNS zatraži i odgodu izbora i dodatno vrijeme za dogovor. I to je otvoreno pitanje, kao što je i otvoreno pitanje budućeg kandidata HNS-a ili HDZ-a za Predsjedništvo BiH i to nakon što je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, a što je potvrdio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, kazao kako je Čović istaknuo da se nema namjeru kandidirati za Predsjedništvo. U ovom bh gordijskom čvoru, visoki predstavnik Christian Schmidt mogao bi imati presudnu ulogu te spriječiti daljnje obezakonjivanje izbornog procesa, a što bi BiH dodatno učvrstilo u svjetskom vrhu po kršenju i neprovođenju sudskih presuda. Schmidt bi, tako, abolirao od odgovornosti domaće tzv. lidere, ali im i pružio alibi pred njihovim nacionalnim biračkim tijelom za 'ježeve' koje bi morali progutati u slučaju konačnog dogovora. Podsjetimo da se Schmidt prošle godine, na posebnoj sjednici Zastupničkog doma PS BiH zastupnicima obratio i to na vlastiti zahtjev.
• Ovlasti su u ladici i ne isključujem mogućnost da se ta ladica otvori. Ja nisam Paddy Ashdown. Nećemo se vratiti u to vrijeme jer je došlo do predaje odgovornosti u ruke domaće vlasti. Sve nadležnosti i dalje stoje, sve ovlasti koje imam nisu ukinute. Pitanje provođenja odluka je najvažnije. Na neka pitanja je teško odgovoriti s da ili ne. Pozitivno je što je Ustavni sud vrlo neovisan i vrlo strog. Predsjednik mi je rekao da je manje od 1 posto odluka doneseno uz učešće međunarodnih sudaca. Čitao sam Pribeovo izvješće, moramo doći u stanje vladavine prava. Moramo uvidjeti da postoji potreba pridobiti povjerenje građana i raditi na onome što je njima važno, rekao je tada Schmidt.
  Još uvijek te vladavine prava, konkretno u održavanju jesenskih izbora - nema.