Dnevni.ba - PRELOADER

Hoće li Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH?

21 Ruj 2021


Hoće li Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH?

Pitanje izmjena Izbornog zakona BiH je i dalje vruća politička tema a debate se uglavnom u javnom prostoru vode oko eventualnog novog načina biranja članova Predsjedništva BiH, članova Doma naroda te implementacije raznih presuda kroz Izborni zakon.
Međutim, Središnje izborno povjerenstvo BiH prošle je nedavno usvojilo Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Radi se o drugom dijelu tehničkih izmjena Izbornog zakona, možda čak i bitnijem, kada je u pitanju sprečavanje raznih neregularnosti na izbornim mjestima.

Tehničke, ali suštinske izmjene

U tom kontekstu predložene izmjene odnose se na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih dužnosnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka SIP-a BiH i sudova o prigovorima vezanim za izbore.
- Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača izvan zemlje - rekao je predsjednik SIP-a BiH Željko Bakalar.
Također, spomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju pet Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od spomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.
To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača, ali ne i na brojanje glasova. U tom vjerovatno bi bile spriječene krađe identiteta, odnosno nitko ne bi mogao ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.
Bakalar je poručio da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona.
S obzirom na najave i poruke koje dolaze iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, moglo bi se zaključit da neke od predloženih izmjena u tehničkim procedurama provođenja izbora mogu biti izmijenjene čak bez ikakve intervencije u zakon. Takve odluke bi moglo donijeti samostalno Središnje izborno povjerenstvo BiH.

Kako provesti depolitizaciju?

S obzirom da su, barem u javnim nastupima, mnogobrojni međunarodni dužnosnici izjavljivali da su svjesni neregularnosti koje se dogođaaju na bosanskohercegovačkim izbornim mjestima, nesumnjivo je da će SIP BiH za takvu nešto imati njihovu podršku. S druge strane, jedno od najvažnijih pitanja u ovom procesu su načini imenovanja birračkih odbora koji su najveći dio problema kada je u pitanju regularnost izbora. Svima je dobro poznata metoda prijavljivanja fiktivnih političkih stranaka kako bi se preuzela kontrola nad biračkim mjestima. Za osiguranje regularnosti izbornog procesa  ključna izmjena bi se trebala odnositi upravo na procedure imenovanja biračkih odbora. Odnosno, pitanje svih pitanja je: Tko će sjediti u biračkim odborima i tko će imenovati te ljude?
Potpuna depolitizacija tog procesa je nemoguće iz prostog razloga što sve gradska i općinska izborna povjerenstva imenuje u suštini lokalna vlast, pa bi prepuštanje imenovanja biračkih odbora takvim institucijama moglo prouzročiti još veće probleme. Na takav način umjesto proklamirane depolitizacije upravo bi se postigla sušta suprotnost i potpuna politizacija. Zbog toga, same eventualne tehničke izmjene Izbornog zakona i procedura vezanih za provođenje izbora ne moraju automatski značiti da će one rezultirati pravim željenim efektima. U suštini, mnogo važnije pitanje je na koji način osigurati transparentnost, efikasnu i brzu kontrolu događanja na biračkim mjestima, pa čak ako to znači i imenovanje članova biračkih odbora od strane političkih stranaka. Primjer za takvo nešto nalazi se u susjednoj Republici Hrvatskoj gdje nema velikih problema u provođenu izbora, a članove biračkih odbora faktički imenuju parlamentarne političke stranke na način da polovicu imenuje vlast, a polovicu oporba. Neparlamentarne stranke bi, primjerice, mogle imati pravo na stranačke promatrače, čime bi se spriječilo trgovanje biračkim mjestima putem fiktivnih političkih subjekata.  Na taj način uspostavila bi se uzajamna ravnopravna kontrola između vlasti i oporbe, pa bi organizacija izbornih krađa bila jako teško provodiva.

Što će uraditi OHR?

Što će biti od tzv. tehničkih, a u biti suštinskih izmjena Izbornog zakona teško je reći, jer evidentno je da dijelu političkih stranaka one ne odgovaraju, pa je za očekivati određene opstrukcije. Također, postavlja se pitanje hoće li se na ovom planu uključiti i OHR na čelu sa Christianom Schmitdom. Odnosno, ukoliko se već spekulira o tome da bi Schmitd mogao putem bonskih ovlasti izmjeniti Izborni zakon, pitanje zašto se to ne dogodilo upravo u smjeru osiguravanja regularnosti izbori. Jer, u tom slučaju ne radi se o političkim pitanjima kao što su načini izbora članova Predsjedništva BiH i članova domova naroda, već samo o tehničkim intervencijama u Izborni zakon koji bi omogućili veću regularnost izbora.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024