Piše: Dragan Bradvica

Jedan od brojnih beneficija približavanje standardima Europske unije, a kasnije i članstva, jeste ono što je običnim žiteljima i najvažnije – kudikamo bolji životni standard, sigurnija i bolje plaćena radna mjesta, bolja zakonska zaštita radnika itd. Svi u BiH smo svjedoci kako je niz 'sivih' područja kada su u pitanju radnička prava, a jedna od uvijek aktualnih tema kada je u pitanju tržište rada u jesu brojne osobe koje u BiH rade na osnovu ugovora o djelu, iliti 'honoraraca' nešto je što već jako dugo tema razgovora sindikalaca, poslodavaca i vlasti ali konačnog rješenja nema. Tako i dalje imamo situaciju da osobe rade kao 'honorarci', da za to primaju određenu sumu novca, ali nemaju apsolutno nikakva prava.

Konkretni podaci za FBiH

Za konkretnije podatke obratili smo se Poreznoj upravi Federacije.

- Na osnovu službenih evidencija koje se vode u Poreznoj upravi FBiH, po osnovu obrasca AUG-1031 Akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti koji se podnose Poreznoj upravi i na kojim se prijavljuju zaključeni ugovori o djelu i ugovori o autorskom honoraru, u 2020. prijavljeno je ukupno 66.435 osoba koja su obavljala poslove po osnovu ugovora o djelu i 8.403 osoba koja su obavljala poslove po osnovu ugovora o autorskom honoraru, navode iz PU FBiH. Pojašnjavaju kako se Ugovor o djelu i ugovor o autorskom honoraru zaključuje se u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima („Službeni list RBiH“, broj: 2/92, 13/93 i 13/94 i „Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/03 i 42/11) i Zakonom o autorskim i srodnim pravima („Sl. glasnik BiH“, broj 63/10), a riječ je o ugovaranju obavljanja odgovarajućeg konkretnog posla između dvije osobe. U tom slučaju, rezidentna pravna osoba kao isplatitelj naknade fizičkoj osobi za ugovoreni posao je dužan da obračuna, obustavi i plati porez na dohodak i doprinose na način predviđen za povremene samostalne djelatnosti. Prema članu 12. stav 4. tačka 3. Zakona o porezu na dohodak drugim samostalnim djelatnostima smatraju se, između ostalog, povremene samostalne djelatnosti kao što su: povremene djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. Pri tome, prema članu 15. Zakona o porezu na dohodak, rezidentna fizička osoba ima pravo na postotno priznavanje rashoda kod utvrđivanja oporezivog dohotka 20 posto, ukoliko nije koristilo resurse poslodavca za obavljanje ugovorenog posla. Zakon o doprinosima za prihode po osnovu navedene djelatnosti propisuje u članu 10a. obavezu obračunavanja slijedećih doprinosa: na teret osiguranika, iz osnovice po stopi 4,00 posto za osnovno zdravstveno osiguranje; na teret isplatitelja primanja, na osnovicu po stopi 6,00 posto za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Dakle, od utvrđenog oporezivog dohotka isplatitelj je dužan prilikom isplate naknade po ugovoru obračunati, obustaviti i platiti po stopi od 4 posto doprinose za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika, te za oporezivi dohodak umanjen za navedeni doprinos obračunati, obustaviti i platiti porez na dohodak po stopi od 10 posto, kao i doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje po stopi od 6 posto na teret isplatitelja. Isplatitelj je u obavezi da nadležnoj ispostavi Porezne uprave FBiH prijavi isplatu navedene naknade, odnosno, podnese obrazac AUG – 1031 (Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti). Osim navedenih obaveza koje je isplatitelj oporezivih naknada po ovom osnovu dužan obračunati, obustaviti i uplatiti u ime primaoca, dužan je također obračunati i na svoj teret uplatiti: posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, u skladu sa točkom 3. Upute o načinu obračunavanja i uplati posebne naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po stopi od 0,5 posto, i opću vodnu naknadu po stopi od 0,5 posto u skladu sa odredbama Pravilnika o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada. Iz PU FBiH napominju, da se, kod utvrđivanja akontacije poreza prilikom isplate prihoda po osnovu ugovora o djelu, ne uzimaju u obzir osobni odbitci (koje će fizička osoba, eventualno, moći iskoristiti tek po isteku godine, kroz podnošenje svoje godišnje prijave poreza na dohodak).Na naše pitanje postoje li ikakva prava na osnovu ugovora, konkretnije bilo koja radnička prava odgovaraju:

- Osobe koje su angažirane za obavljanje poslova po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o autorskom honoraru se ne smatraju zaposlenim osobama, jer zaključivanje ugovora o djelu ili ugovora o autorskom honoraru između poslodavca i osobe koja se angažira za obavljanje povremenih poslova ne predstavlja zasnivanje radnog odnosa i u tim slučajevima ne mogu ostvariti prava po osnovu mirovinsko-invalidskog osiguranja ni prava po osnovu zdravstvene zaštite. Porezna uprava FBiH već nekoliko godina upozorava da se u značajnom broju slučajeva angažiraju radnici po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom honoraru kako bi se izbjeglo zapošljavanje radnika po osnovu ugovora o radu.

- Na taj način vrši se zloupotreba, u smislu što se za obavljanje istog posla po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom honoraru doprinosi plaćaju po stopi od 4 posto i 6 posto , a kod ugovora o radu doprinosi se plaćaju po stopi od 41,5 posto. Porezna uprava FBiH je predlagala da se izvrši izmjena propisa u smislu da se poveća stopa oporezivanja dohotka po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu, te da se pooštre sankcije u slučajevima kada se angažiraju radnici po osnovu ugovora o djelu, umjesto da se zaključuju ugovori o radu, stoji u odgovoru PU FBiH.

Stav sindikata

SelvedinŠatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH za Dnevni list jasno kaže kako do sada nije bilo nikakvih zakonskih rješenja koja bi regulirala ovu oblast jer vlastima to nije bilo u interesu. Sve dok je tome tako, imati ćemo status quo.

- Jasno ću kazati kako niti SSSBiH nikada nije dizao tenzije ali jesmo upozoravali na ovaj problem. Naime, svima u BiH je jasno kakav je životni standard i mi ni u kom slučaju ne želimo da brojni ljudi koji su 'honorarci', odnosno rade na osnovu ugovora o djelu ostanu bez ikakvih primanja. Ali jasno i nedvosmisleno želimo da oni budu zaštićeni, a ne kako što je to do sada bio slučaj, poručuje Šatorović. Prema njegovim riječima, osobe koje obavljaju honorarne poslove na temelju ugovora o djelu nemaju nikakva radnička prava niti zaštitu (bolovanje, godišnji odmor…). Situacija je, kako nastavlja, od Daytona do danas nepromijenjena i takva će i biti dok god to ne bude interes vladajućih elita. Jasno kaže kako je poražavajuće je da su političarima puna usta radničkih prava, punjenje mirovinskog fonda, zdravstvenih fondova a u praksi ništa ne rade kako bi pomogli vlastitim žiteljima.

Dodaje kako bi bilo dobro da se u javnost izađe s točnim broje 'honorarac', koliko ih je, u kojim branšama, koliko su im primanja… Kao pozitivan primjer naveo je kako su se sindikati obrazovanja u pregovorima sa županijama izborili da se na mjesta za koja je sistematizacijom predviđeno zaključivanja ugovora o radu ne mogu zapošljavati osobe na temelju ugovora o djelu.

Zakon o doprinosima u FBiH

Treba kazati kako mnogi smatraju da se ovo pitanje može urediti Zakon o doprinosima koji je predložila Vlada Federacije a koji već neko vrijeme stoji u ladici. Iz Udruženja poslodavaca FBiH navode kako su im takva zakonska rješenja prihvatljiva. Dodaju kako su oni prepoznali ovaj problem i u dogovoru s Vladom je to ugrađeno u novi zakon o doprinosima. U tom zakonu ovaj problem je riješen na način da se ugovor o djelu smatra kao ugovor o radu, plaćaju se puni doprinosi i sve to bi išlo u radni staž, odnosno u mirovinsko osiguranje. Ali taj zakon već treću godinu stoji u Parlamentu FBiH.

S druge pak strane, dio oporbe smatra kako ovaj Zakon neće ništa riješiti jer će opet sve ići na teret radnika. Naime, navode kako je nužno da se mora donijeti Zakon o minimalnoj plaći jer će u protivnom usvajanjem Zakona o doprinosima sve pasti na teret radnika koji će kući ići s manje novca u džepu.

Na nelogičnosti predloženog Zakona o doprinosima FBiH upozoravaju i iz Udruženje 'Freelance' u BiH.

- Najčešće spomenuti problem je obavezno plaćanje četiri posto od prihoda na ime zdravstvene zaštite koju ne mogu koristiti, kao i nemogućnost ostvarivanja radnog staža na osnovu freelancanja tj. neriješen radno-pravni status. Naime, pored ostalog, freelancer koji aktivno radi u BiH, a zarađuje do 25 posto prosječne plaće, pred domaćom zakonskom regulativom je nezaposlena osoba, stoji na službenoj Facebook stranici ovog Udruženja. Stručnjaci upozoravaju kako prijedlog Zakona o doprinosima FBiH ne da ne rješava ovaj problem nego ga dodatno pogoršava, zbog čega je već otišla i žalba Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH. U prijedlogu Zakona ne da se ne otklanja ova anomalija nego se ovaj doprinos povećava na 13,5 posto, a i dalje bez mogućnosti korištenja usluge.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi FBiH

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi pojašnjavaju kako Zakon o radu previđa da se poslovi za poslodavca mogu obavljati na osnovu zaključenog ugovora o radu, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovora o radu s pripravnikom i ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, s tim da se zaključivanjem ugovora o radu, odnosno ugovora o radu s pripravnikom zasniva radni odnos s poslodavcem, dok se zaključivanjem ugovora o stručnom osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ne zasniva radni odnos.

Dodaju da na osnovu zasnivanja ugovora o radu radnik za poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti poslodavca za koje zaključuje ugovor, odnosno poslove sistematiziranog radnog mjesta čiji se opis navodi i u ugovoru o radu. Nadalje, na osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova radnik za poslodavca sa kojim zaključuje ugovor obavlja poslove koji su utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a za koje se ne zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i koje ne traje dulje od 60 dana tijekom kalendarske godine. Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavca, odnosno o nesistematiziranim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu. 

- Shodno tome, Zakon o radu ne uređuje pitanje zaključivanje ugovora o djelu, autorskog ugovora, kao ni drugih vrsta ugovora obligaciono-pravne prirode, s obzirom kako se ne radi o ugovorima koji imaju radno-pravni karakter. S tim u vezi, informiramo Vas da ovo ministarstvo ne raspolaže podacima koji bi se mogla odnositi na pitanje honorarnog rada, stoji u odgovoru koji smo dobili iz navedenog ministarstva.