Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Zoran Milanović, dosadašnji predsjednik Republike Hrvatske i kandidat kojeg je podržao SDP sa strankama partnerima, u drugom krugu predsjedničkih izbora, sa osvojenih 74,68% glasova, ide u drugi, petogodišnji predsjednički mandat. 

Dragan Primorac, neovisni kandidat kojeg je podržao HDZ sa strankama partnerima doživio je težak poraz osvojivši 25,32 glasa. Dok je Milanović u svim županijama i gradovima u susjednoj Hrvatskoj dobio većinu glasova birača, Primoracu su hrvatski glasači iz inozemstva dali dvostruko više glasova nego Milanoviću. Prema mišljenju mnogih hrvatskih analitičara, u Hrvatskoj će se nastaviti prijepori između Milanovića koji se smatra vođom SDP-a iz sjene i vlade i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. 

Primorac dobio manje glasova nego HDZ prije devet mjeseci

Privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Republike Hrvatske potvrdili su očekivanja, ali i izlazne ankete – Zoran Milanović, kandidat koji je podržan od strane SDP-a i partnera nadmoćno je u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojio glasove hrvatskih birača, za razliku od Dragana Primorca, kandidata kojeg je podržao HDZ sa strankama partnerima. 

Milanović tako ulazi u svoj drugi, petogodišnji predsjednički mandat, a Primorac će ostati upamćen kao kandidat koji je u drugom krugu dobio najmanje glasova ikada, a također i ujedno dvostruko manje glasova nego što je dobila stranka koja ga je podržala (HDZ) na parlamentarnim izborima prije devet mjeseci.

Prema privremenim rezultatima DIP-a, i obrađenih 100% biračkih mjesta, Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, osvojio je 74,68% glasova ili 1.122.859 glasa, dok je Dragan Primorac, kandidat kojeg je podržao HDZ s partnerima, osvojio 25,32% ili 380.752glasova.

Glasalo se na 6.650 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 105 u inozemstvu. Od 3.533.441 glasača na obrađenim biračkim mjestima (od ukupno registriranih 3.769.000), glasalo je 1.561.223 ili 44,18%. To znači da je novi-stari predsjednik izglasan trećinom (31,778%) ili manje od trećine glasova od ukupnog broja birača - kojih više od polovice - nije glasalo.

Ovo je ujedno i najmanja izlaznost glasača na predsjedničkim izborima u susjednoj Hrvatskoj ikada. Također, Primorac je uspio tek nekoliko posto povećati svoj rezultat iz prvog kruga, što je znak da HDZ nije uspio animirati svoje birače na glasanje, ali i kako je dobar dio onih koji su glasali – vrlo vjerojatno glasali za Milanovića. 

Ovih izbora se dogodio nevjerojatan fenomen kod hrvatskih glasača - Milanović je zadobio glasove ljevice, ali i brojne glasove desno i ekstremno desno orijentiranih birača, što mu je osiguralo impozantnu pobjedu. Mora mu se priznati fantastičan plan u zadobivanju simpatija desnice, jer podršku ljevice, koja je taj plan odlično shvaćala, ionako godinama ima kao predvodnik ljevice protiv HDZ-a.  

Primorcu više glasova iz iseljeništva 

Kada se govori o rezultatima iz inozemstva, a prema privremenim rezultatima DIP-a s obrađenih 100 posto biračkih mjesta, Dragan Primorac je u drugom krugu glasanja za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj dobio je 13.892 glasa, a Zoran Milanović 6.6985.

Što se tiče glasova iz BiH, Primorac je dobio 10.227 glasova, a Zoran Milanović daleko manje – 3.671. Primorčevih nešto više od 10 tisuća glasova i dalje je daleko manje od 32.467 glasova Kolinde Grabar Kitarović iz siječnja 2020. Ukupno iz inozemstva Grabar-Kitarović je tada osvojila 45.313 glasova, a Milanović 6.222 glasova.

Milanoviću pobjeda u Srbiji i Sloveniji, Primorcu više glasova iz BiH, Njemačke, Kanade

Međutim, ovo je i do sada rekordan broj SDP-ovog kandidata uopće koji pristižu iz BiH. Također, ono što je očito po odzivu, niti birače iz BiH nije previše zanimalo glasanje za predsjedničke izbore. Podsjetimo da je u prvom krugu glasanja rezultat bio Primorac 9.160, Milanović – 2.503 glasa.

Nadalje, Milanović i u susjednoj Srbiji bilježi većinu glasova hrvatskih birača - 396 prema Primorčevih 365, kao i u Sloveniji 109 prema 42 glasa za Primorca.

No, u Njemačkoj, državi koja broji brojno hrvatsko iseljeništvo, Primorac je osvojio daleko veći broj glasova - 1.943, a Milanović 984. Zanimljivo je da je u SAD-u glasalo samo 141 hrvatski državljanin, ali i tu je Milanović dobio više, 71 glas, a Primorac 65 (broj nevažećih listića je 5).

Ali hrvatski glasači u Kanadi dali su daleko više glasova Primorcu. Iako je i tamo glasalo tek 173 glasača, Primorcu je pripao 121 glas, a Milanoviću 40 (broj nevažećih listića je 12).