Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Dok EU drži Bosni i Hercegovini predavanja o "humanosti" i inzistira na još više migrantskih kampova, države članice svoje granice ili su zaštitile ili tek namjeravaju zaštititi bodljikavom žicom jer ne vide drugog načina za borbu protiv ilegalnih migranata koje ne žele. Takvo rješenje sve se snaćnije čuje i u Njemačkoj. Do kada će susjedna Hrvatska odolijevati inicijativama o „fizičkim barijerama“ na granici s BiH?

Njemačka ne želi ilegalne migrante – sve snažnija ideja o „fizičkoj barijeri“

Naime, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, a kako prenose njemački mediji, želi poduzeti "protumjere" s obzirom na broj migranata koji iz Poljske i Bjelorusije ilegalno pristižu u Njemačku. Kako prenosi Tagesspiegel ministar Seehofer (CSU) je za postavljanje "fizičke barijere" na vanjskoj granici EU-a.

"Oko 15.000 migranata okupilo se u pograničnom području između Bjelorusije i Poljske. Većina je imala za cilj "stalni boravak" u Njemačkoj, citira novinski portal 'The Pioneer', pozivajući se na izvješće njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova.

Ipak, nije precizirano radi li se o inicijativi postavljanja "fizičke barijere", odnosno, zida ili žice samo na njemačkoj granici ili će se ta ideja proširivati i na cjelokupnu EU. U tom kontekstu, "barijera" bi se odnosila i na BiH, ukoliko Hrvatska poklekne pred zahtjevima pojedinih europskih dužnosnika o postavljanju bodljikave žice prema BiHkako bi se obranila vanjska granica EU-a od priliva ilegalnih migranata.

Poljski parlament glasao za legalizaciju tzv. pushback

"U međuvremenu, sve veći migracijski pritisak na istočnu vanjsku granicu EU-a također ima izravan utjecaj na Njemačku", navodi se u izvješću njemačkog ministarstva. "Brojevi stalno rastu", citira navedeni novinski portal. Lista zemalja čiji državljani mogu ući u Bjelorusiju bez vize "kontinuirano se proširuje", a sada uključuje Iran, Pakistan, Južnu Afriku, Egipat i Jordan. "Vidimo još letova iz Dubaija, Istanbula i Bejruta", navodi se u izvješću.

U posljednjih nekoliko mjeseci tisuće ljudi, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, pokušalo je doći iz Bjelorusije u Poljsku, Latviju ili Litvaniju. Varšava je stoga postavila tisuće vojnika na granici, ogradu od bodljikave žice i uvela vanredno stanje koje zabranjuje novinarima i organizacijama za pomoć ulazak na granicu. Poljski parlament je također glasao za legalizaciju tzv. potiskivanja (pushback), vraćanje migranata natrag, a zbog čega se često prozivaju hrvatski granični policajci.

EU optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je namjerno krijumčario izbjeglice sa Bliskog istoka u EU preko granica Poljske, Litve i Latvije kako bi se osvetio europskim sankcijama protiv kršenja ljudskih prava. Prema podacima njemačkog ministarstva od ovog tjedna, od kolovoza je oko 4.500 ljudi prešlo poljsko-njemačku granicu bez dozvole za ulazak.

Seehofer se tome želi suprotstaviti i sankcijama privatnim kompanijama. "Sve aviokompanije i druge kompanije čije akcije podržavaju instrumentalizaciju nelegalnih migracija od strane režima u Bjelorusiji moraju se što je moguće brže nametnuti drastičnim sankcijama na razini cijele EU", navodi se.

"Njemačku sve više pogađaju ilegalne migracije preko Bjelorusije. Nudim značajno povećanje broja federalnih policijskih snaga. Kako bi se učinkovito spriječilo ilegalno dalje putovanje u Njemačku, na teritoriji Poljske trebale bi se koristiti zajedničke patrole, a spremni smo ponuditi i logističku pomoć", rekao je Seehofer.

Za BiH najveći migrantski pritisak iz Srbije

Migrantski pritisak stalan je i u BiH, koja već uvriježena balkanska ruta. Kako su već prije kazali za Dnevni list iz Granične policije (GP) BiH, poduzimaju se snažne mjere kako bi spriječila ulazak migranata u BiH. Od početka godine Granična policija odvratila je više od 5.000 osoba od pokušaja nezakonitog prijelaza državne granice, a među njima je najviše bilo državljana Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Maroka i dr.

"Skoro svi ljudski i materijalno-tehnički kapaciteti GPBiH, od početka migrantske krize, raspoređeni na istočni dio državne granice gdje je i najveći pritisak. Od početka migrantske krize u BiH, najveći pritisak je na području djelovanja postrojbi Granične policije BiH na granici prema Republici Srbiji, posebno na području djelovanja postrojbi granične policije Zvornik i Višegrad. Prema do sada zabilježenim slučajevima, migranti su nezakonito pokušavali prijeći državnu granicu samostalno ili uz pomoć krijumčara i organiziranih kriminalnih skupina za krijumčarenje migranata", istaknuli su iz GP BiH.

Za sada u BiH se ne razmišlja o barijerama prema zemlji susjedi, Srbiji, kako bi se smanjio broj priliva ilegalnih migranata, a takav način, kako se čini nije prihvatljiv ni za susjednu Hrvatsku.

„Žičana ograda Hrvatske prema BiH ili Srbiji - to je bolesno“

Podsjetimo da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prije nekoliko dana izjavio da mu se ne sviđa ideja o fizičkoj barijeri na vanjskoj granici EU.

"Žičana ograda Hrvatske prema BiH ili Srbiji - to je bolesno. Kad već nekima nije bolesno da imaju žičanu ogradu prema Hrvatskoj već nekoliko godina", rekao je Milanović komentirajući inicijativu čak 12 država EU koje žele fizičke barijere na granici kao bid obrane od ilegalnih migranata.

Milanović je rekao da bi, ukoliko se misli na fizičku barijeru među državama članicama, to narušilo smisao Schengena. "Ako se radi o vanjskim granicama, to će se morati dogovoriti jednoglasno, to je komplicirano", ocijenio je Milanović koji je rekao i da je neprihvatljiva primjena sile, ali se i zapitao "treba li policija čuvati buduću schengensku granicu lepezama".

"Ne postoji pravo na prolaz kroz Republiku Hrvatsku. A isto tako, BiH je sigurna država u kojoj za migrante ne vreba opasnost", rekao je hrvatski predsjednik. No, hoće li ovog stajališta biti i hrvatska vlada i do kada, teško je ocijeniti.

Europa iza bodljikave žice

Prema istraživanju koje je provela njemačka novinska agencija DPA, više od polovice država članica do sada je podignulo fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.

Poljska na granici s Bjelorusijom gradi ogradu dugu 190 kilometara, a već 130 kilometara zaštićeno je bodljikavom žicom. I Mađarska je već u rujnu 2015. godine podigla ogradu s jako oštrom bodljikavom žicom i to duž cijele granice sa Srbijom, dok je sa hrvatskom granicom nešto jeftinija verzija bodljikave žice. Migranti se prate i dronovima i termografskim kamerama, u što je uloženo skoro 1,5 milijardi eura.

I Austrija je sagradila ogradu dugu 4,4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015.godine, a Slovenija je skoro polovicu granice od 500 kilometara s Hrvatskom pokrila bodljikavom žicom jer Hrvatska još nije u Schengeni i na balkanskoj je migrantskoj ruti prema srednjoj Europi.

Poseban pritisak je na Grčkoj koja nastoji spriječiti migrante prijelazu vanjske granicu EU-a s Turskom duž rijeke Marice, podigavši 27 kilometara ograda na plitkim dijelovima, uz 11 kilometara postojećih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava žica postavljena je i na graničnom trokutu između Bugarske i Turske kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometara duga ograda duž granice sa Sjevernom Makedonijom. Ogradu s bodljikavom žicom postavio je i Cipar kroz podijeljeni glavni grad Nikoziju. Trebala bi spriječiti dolazak migranata u EU iz Turske preko samozvane Turske Republike Sjeverni Cipar.

Bugarska je od 2017. duž cijele granice s Turskom duge 259 kilometara podignula ogradu s bodljikavom žicom i termografskim kamerama. Zbog krize u Afganistanu, vlada je zapovjedila vojsci da pomaže u kontroli granica. I Litva ima problema s bjeloruskim "hibridnim ratovanjem migrantima" i gradi ogradu duž granice s Bjelorusijom dugom 508 kilometara kako bi spriječio ilegalne prelaske pošto Minsk dopušta sve većem broju ljudi prijelaz u EU kao odgovor na europske sankcije. Ograda će biti završena 2022.

Barijere već postoje duž granice s ruskom enklavom Kalinjingradom, koje su podignute u trenutku jačanja napetosti s Rusijom 2017. Isti problem ima i Latvija koja je također pod pritiskom da zaštiti svoje granice od migranata koji dolaze preko Bjelorusije pa je rasporedila bodljikavu žicu duž 37 kilometara granice između dviju zemalja. Latvija također gradi ograde duž ruske granice premda još nisu završene.

Dok se mnogi zgražavaju i u nevjerici su nad zbivanjima u suvremenom vremenu, vremenu kada bi se granice trebale sve više trebale otvarati, države su prisiljene dodatno se osiguravati i stvarati barijere u kretanju.

Među njima je i Estonija koja gradi 115 kilometara dugu ogradu duž granice s Rusijom, a radovi bi trebali biti završeni do 2026. godine, a već 2015. Norveška je podigla ograde na granici s Rusijom nakon što su 2015. brojni migranti ušli u zemlju - biciklom.

Britanska vlada uložila je milijune u izgradnju zidova i ograda kod francuskog lučkog grada Calaisa kako bi spriječila migrante da prelaze u Britaniju. London i Pariz nedavno su se dogovorili da će dodatno pojačati kontrolu granica.