Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači u Hrvatskoj mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

DIP Hrvatske skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti s novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira, podsjeća Hina.  

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica - 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje - sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika, piše Fena.