Šesti sastanak Pododbora za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Europske unije (EU) i BiH održan je u ponedjeljak u hibridnom formatu a bio je posvećen realizaciji prioriteta u oblastima zaštite okoliša, klimatskih promjena, energetike, transporta i regionalnog razvoja.

Sastankom je, uime BiH, supredsjedavo Mirza Hujić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u ime Europske komisije Mary Teresa Moran iz Opće uprave za politiku proširenja i pregovore o pristupanju (DG NEAR).Hujić je za Fenu rekao da su u jutarnjem dijelu sastanka razgovarali o okolišnim i temama koje se tiču civilne zaštitete regionalnog razvoja, dok se poslijepodne govorilo o pitanjima energetike.

Posebna je pozornost posvećena pitanju Trgovske gore, s čim u svezi u BiH postoji jedinstven stav protivljenja izgradnji spornog odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u Hrvaatskoj, nadomak granice s našom zemljom.

- Mi u BiH nismo zadovoljni pristupom EU-a i njihovom reakcijom na sve aktivnosti koje provodi Vlada R Hrvatske i njezinu jasnu opredjeljenost izgraditi sporno odlagalište na spornoj lokaciji, rekao je Hujić za Fenu i podsjetio da je u BiH formirano Koordinacijsko tijelo za praćenje izgradnje tog spornog odlagališta, odnosno pravni i ekspertni tim koji su svoja izvješća dostavljaju Vijeću ministara BiH na usvajanje.Jedan od najznačajnijih rezultata, kako je dodao, jeste usvojena Pravna strategija borbe protiv izgradnje tog spornog odlagališta, na provedni koje se radi.

Kada je riječ o pitanjima okoliša i klimatskih promjena, BiH je iznijela osnovne informacije vezano za aktivnosti kod donošenja politika, a to je prije svega cjelodržavna strategija zaštite okoliša u BiH (ESAP 2030+). Hujić je dodao da je usuglašavanje tog dokumenta u završnoj fazi, nakon čega će biti dostavljen Vijeću ministara BiH na usvajanje.

- Europska komisije ide korak dalje i inzistira da BiH donese tzv. podsektorske strategije, tj. strategije koje tretiraju pitanje kvalitete zraka, strategije vezano za otpad i dr. BiH je krajem prošle godine dobila kandidatski status i Europska komisija već ističe zahtjeve prema BiH i traži da ostvarimo određene rezultate već u narednoj, odnosno tekućoj godini, što će biti vrlo izazovno za BiH s obzirom na trenutnu političku situaciju, kao i na pitanje kapaciteta državnih službenika, tj. toga mogu li oni iznijeti tako izazove zahtjeve, pojasnio je Hujić, prema čijim riječima Europska komisija u svojim stavovima uvijek inzistira da BiH ostvari usklađen cjelodržavni pristup u tim aktivnostima i da dostavlja informacije o provedbi tih politika.