Nekoliko dana nakon završetka i propasti pregovora u vezi izmjena Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona BiH još uvijek u potpunosti jasno da li su ti pregovori uistinu i propali.
Iako su se sudionici razgovora iz zgrade EU delegacije u Sarajevu razišli s porukom da dogovora nema nakon početnih međusobnih optuživanja za propast pregovora, uslijedile su nove poruke sudionika pregovora koje daju naslutiti da višegodišnjoj trakavici vezanoj za Izborni zakon ipak nije kraj.

Faza optuživanja
Nakon što su se međusobno optužili za propast pregovora i u sebi bliskom biračkom tijelu pokušali utvrditi pokoji politički poen tvrdnjama da su onog drugog zaustavili u nekim 'zlim namjerama', dvojica ključnih pregovarača Bakir Izetbegović i Dragan Čović vrlo brzo su počeli slati poruke kako je veliki dio sadržaja ipak usuglašen, da se pitanje Izbornog zakona mora i može riješiti, te su se pojavile inicijative da se u parlamentarnu proceduru ipak pošalju dijelovi koji su usuglašeni.

Također, lider Naroda i pravde Dino Konaković javno upućuje žalopojke zašto usuglašeni paket nije poslan u središnjice političkih stranaka kako bi se one odredile o dogovorenim temama.
Istovremeno, znakoviti su i određeni razgovori koji se odvijaju nekoliko zadnjih dana. Tako je primjerice američki ambasador nakon ovakvih poruka već razgovarao i sa Bakirom Izetbegovićem i sa Draganom Čovićem. Također, Dragan Čović nastavio je, i to uoči nove sjednice HNS-a BiH, lobiranje po Zagrebu kod premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. S tog sastanka je poslana također znakovita poruka da se dogovor mora postići.

Harmonizacija odnosa
Formalni povod za sastanak s Plenkovićem bilo je usvajanja Strateškog kompasa na razini ministara vanjskih poslova i obrane zemalja članica EU, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Navode kako je riječ o strateškom dokumentu sigurnosti i obrane za zemlje članice. Dalje se ističe kako su u kontekstu BiH u ovome dokumentu jasno precizirani konstitutivni narodi kao nositelji konstitucionalne suverenosti BiH i temeljno polazište kada su u pitanju daljnje aktivnosti prema BiH.
- Ovaj dokument koji usmjerava europsku vanjsku politiku jasno prepoznaje natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnih naroda - ističu iz HDZ-a.
Kažu kako će tijekom današnjeg zasjedanja predsjednika Vlada zemalja članica ovaj dokument biti potvrđen ispred Europskog vijeća.
Čović je na sastanku upoznao hrvatskog premijera s tijekom razgovora održanim u Sarajevu.
- Četverodnevni razgovori približili su u potpunosti stavove aktera pregovaračkog procesa. Finalni dio pregovora, nažalost, opstruiran je od strane SDA koja želi u potpunosti promijeniti ustavnu arhitekturu i ovlasti Doma naroda, stoji u priopćenju sa tog sastanka.
Na sastanku u Zagrebu istaknuto je kako konačno rješenje mora rezultirati konkretnim političkim dogovorom.
- Harmonizacija odnosa bošnjačkog i hrvatskog naroda na prostoru Federacije treba biti riješena kroz pravedno i racionalno rješenje Izbornog zakona lišenog svih neustavnih anomalija koje omogućavaju diskriminaciju i nametanja političkih predstavnika - ustvrdili su u priopćenju sa sastanka Plenkovića i Čovića.

Dogovor im (ne) odgovara
Ovo sve pokazuje da se još uvijek nije odustalo do implementacije barem onog dijela za kojeg gotovo svi tvrde da je formalno usuglašen i dogovoren. Da je tome tako, govori i činjenica da je Bakir Izetbegović ponovo spomenuo moguće kratkotrajno odgađanje izbora od mjesec dana ukoliko bi se ipak išlo u promjene Izbornog zakona BiH.
Teoretski do datuma raspisivanja izbora još uvijek je ostalo dovoljno vremena da se donesu promjene Izbornog zakona BiH, a dodatno vrijeme bi se moglo dobiti spomenutom odgodom.
No, iako je očigledno da bi i Bakir Izetbegović i Dragan Čović vrlo rado vidjeli parlamentarno usvajanje dijelova sporazuma koji im odgovaraju, vrlo lako je moguće da upravo njima najveću političku korist donosi situacija u kojem ključni dijelovi neće biti usvojeni, primjerice dio oko načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Ili neki od dijelova na kojima bi do izbora mogli graditi svoje predizborne kampanje kako bi jedan drugom ponovo osigurali vlast tako što će ponovo ući u još jednu koaliciju nakon izbora 2022. godine. Na taj način, implementacijom barem dijelova dogovora pokazali bi međunarodnoj zajednici i domaćoj javnosti da se barem oko nečeg mogu dogovoriti, pa bi time smanjili pritisak na sebe. Istovremeno, ostalo bi im dovoljno tema na kojima se mogu međusbno konfrotirati u predizbornoj kampanji i homogenizirati nacionalistički usmjereno biračko tijelo oko svojih stranaka.

Već viđeno u Mostaru
Nije zgoreg podsjetiti da je jako sličan scenarij viđen i nakon što je sklopljen sporazum vezan za mostarske izbore. Ti izbori su također odgođeni za dva mjeseca, HDZ i SDA su vodili bjesomučnu kampanju uporno optužujući jedni druge za sve najgore moguće, a onda su bez ikakvih problema, potpuno relaksirano ušli u zajedničku vladajuću koaliciju.

Uz to, taj isti mostarski sporazum u kojem stoji da će donijeti izmjene Statuta  Grada Mostara na prvoj sjednici Gradskog vijeća nisu implementirali ni godinu dana nakon konstituiranja vlasti. Lako je moguće da ćemo scenarij sličan tome vidjeti još jednom, s tim što i Bakiru Izetbegoviću (SDA) i Draganu Čoviću (HDZ) najveću političku korist u kontekstu izbora 2022. godine donosi situacija u kojoj se ni o čemu ne mogu dogovoriti.

A u vlast će svakako ponovo, na ovaj ili na onaj način, ponovo ići složno i zajedno. Kada je taj dio u pitanju harmonizacija odnosa između HDZ-a i SDA u stvarnom funkcioniranju vlasti uopće nije potrebna, jer nikada nije ni poremećena. J. S.