Bakterije, virusi i ostali mikroorganizmi su svugdje oko nas - nemoguće ih je izbjeći.

Kad god smo izloženi, naš imuni sistem uzvraća udarac istovremeno analizirajući prijetnju, stvarajući antitijela, proizvodeći ih dovoljno da onemogući infekciju.

Također, imuni sistem će se sjetiti tog odgovora i lakše proizvesti više antitijela ako se pojavi slična opasnost.

Nastanak imunog sistema počinje već u prvim tjednima trudnoće, tako što se prvo stvaraju T i B limfociti, a nešto kasnije počinju da se stvaraju i male količine antijela.

U isto vreme putem placente dolazi do prelaska IgG antitjela majke, čija je funkcija da u prvim mjesecima života štite bebu.

Bebe imaju slab imunitet tijekom prvih tjedana života, relativno nezreo i mora evoluirati tijekom života izložući se višestrukim stranim izazovima.

Obično je djetetovo prvo izlaganje bakterijama u rodnom kanalu. Ova izloženost pokreće početni razvoj imunog sistema. Djeca koja se rađaju putem carskog reza nemaju istu izloženost kao ona prirodno rođena.

Dodatno zaštita djece je antitijelima koja dobivaju iz majčinog mlijeka. U adaptiranom mlijeku nema antitijela, pa bebe koje piju adaptirano mlijeko ne mogu dobiti ovu zaštitu.

Naseljavanjem fiziološke bakterijske flore u usnoj šupljini i crijevima kao i kontaktom sa mikroorganizmima imunitet je značajno razvijen sa navršenih godinu dana, a definitivan razvoj se završava između 12. i 14. godine, kada je imuni sistem djeteta isti kao i kod odraslih.

Dojenčad mlađa od jedne godine za svoja se antitijela oslanjaju na majčino mlijeko. Majčino mlijeko osigurava širok spektar antiinfektivnih sastojaka (makrofaga, limfocita, imunoglobulina, laktoferina, lizozima, oligosaharida, faktora rasta, brojnih enzima i mnogih drugih korisnih spojeva) i mikrobiološki je čisto. Iz majčina mlijeka nedavno su izolirani i probiotici (dobre ili korisne bakterije).

Bebama od sedam ili osam mjeseci moramo pružiti raznovrsnu hranu. Proteini, masti, ugljikohidrati, pa čak i minerali i vitamini u čvrstoj hrani vrlo su važni za poboljšanje zdravlja imunog sistem.

Davanje multivitamina i mineralakao dodataka prehrani bez preporuke liječnika nije preporučljivo u ovoj dobi. Vitamini topljivi u ulju kao što su vitamini A, K i E mogu biti vrlo opasni, uzrokujući napadaje, mučninu i povraćanje.

Vitamin D je izuzetak. Bebe obično proizvode vlastiti vitamin D kao odgovor na direktnu sunčevu svjetlost, no kako je izloženost ultraljubičastom zračenju na sunčevoj svjetlosti rizična, bolje je prehranu dopuniti s jednom kapi s 400 IU vitamina D dnevno.Primjena počinje da od 15 dana života bebe na preporuku liječnika. Poznata je i uloga vitamina D u sazrevanju kosti i zuba, ali se poslednjih godina potvrđuje i njegova funkcija u podsticanju imuniteta.

Treba naglasiti i povoljnu ulogu koju imaju probiotici u jačanju imuniteta. Probiotici podržavaju imunološki sustav djeteta u razvoju.Niska razina korisnih bakterija i mikroorganizama u crijevu pruža veću mogućnost uspostavljanja patogenih bakterija. Kako djeca rastu, raste i njihov mikrobiom. Ako je pun zdravih mikroorganizama, manje je mogućnosti da nezdrave bakterije stvaraju kolonije i mogu negativno utjecati na zdravlje vašeg djeteta tijekom cijelog života. To je samo jedan od razloga zašto je od vitalne važnosti osigurati da vaša djeca neprestano dobivaju dovoljno probiotika.Ishrana koja sadrži puno žitarica, voća i povrća povećat će razinu probiotika u crijevu.

Možemo reći da su uz dovljno sna i fizičke aktivnosti, ishrana, higijena i vakcinacija osnova zdravlja deteta.

Selma Glibanović, mr.ph