Trudnoća je fiziološki proces u kojem organizam žene mijenja mnoge svoje funkcije. To je stanje s različitim mehanizmima koji se koriste tokom različitih trimestara kako bi se omogućilo i osiguralo uspješno uspostavljanje i održavanje trudnoće kao i pravovremeni porođaj. Pojava trudničkog stomaka, mučnine, pojava povećanja tjelesne mase i mnoge druge promjene su vidljive. Međutim, trudnoća uzrokuje i one manje vidljive promjene na tjelesnim procesima i fiziološkim funkcijama. Mehanizmi koji djeluju u ranoj trudnoći za utvrđivanje trudnoće mogu se razlikovati od onih potrebnih za održavanje trudnoće i od onih potrebnih za osiguravanje uspješnog i pravovremenog porođaja. Cijeli organizam majke radi za dvoje, pa tako i njen imuni sistem, stoga su promjene neizostavne. Te promjene doprinose uspjehu trudnoće, a općenito se smatra da su uzrokovane mnogim hormonalnim promjenama koje se događaju tokom trudnoće. Promjene u imunom sistemu se odvijaju na nivou imunoloških ćelija. Te ćelije su zaslužne za odbranu organizma od stranih tijela kao što su bakterije i virusi. Sve te promjene koje se odvijaju u tijelu majke imaju samo jedan cilj, a to je da zaštiti bebu. Međutim, izmijenjen imuni odgovor čini majku osjetljivijom i podložnijom na infekcije kao što su prehlada, gripa, trovanja hranom i urinarne infekcije. Zbog svega navedenog, savjetuje se početi sa brigom o imunitetu prije začeća. Od začeća pa do rođenja, rast i razvoj ploda ovisi o tvarima koje majka unosi u tijelo putem hrane, ali i iz drugih izvora. Definisana su dva ključna perioda kada dolazi do naglog pada imuniteta u trudnoći. Prvi je između šeste i osme sedmice trudnoće kada je buduća majka podložnija infekcijama, prehladi i gripi. Drugiključni period je između dvadesete i dvadeset i osme sedmice trudnoće, kada su trudnice podložnije anemiji.Na osnovu svega navedenog, za uspješnu trudnoću i zdravlje majke i bebe, potrebno je voditi brigu o imunitetu majke prije začeća odnosno planirane trudnoće.Briga o organizmu uključujekvalitetan san, raznovrsnu i uravnoteženu prehranu, boravak na svježem zraku, tjelesnu aktivnost, izbjegavanje stresa, alkohola, aktivnog i pasivnog pušenja, kako bi se ostvarili pogodni uslovi za razvoj bebe. S obzirom na to da će tijelo majke biti dom za bebu, mora mu omogućiti nutrijente za razvoj, te se tako pored energetskih potreba povećaju i potrebe za vitaminima i mineralima esencijalnim za razvoj ploda. Trudnica ima povećane energetske potrebe od drugog trimestra trudnoće, za 340 kcal/dan što se povećava u trećem trimestru na  452 kcal/dan. Ishrana trudnice se treba zasnivati na adekvatnoj količini nutrijenata porijeklom iz žitarica, voća i povrća, orašastih plodova, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribe, jaja, mesa, masti i ulja. U prehrani često nema dovoljno mikronutrijenata kao što su vitamini i minerali, ali postoji jednostavan način da se nadoknade, uz redovnu konzumaciju dodataka prehrani.Bitno je naglasiti da suplementi ne mogu biti zamjena za uravnoteženu i raznovrsnu ishranu. Smjernice Svjetske Zdravstvene Organizacije sugerišu da trudnice za održavanje imuniteta i zdravlja unose željezo, folnu kiselinu i antioksidanse. Što se tiče vitamina, povećane su potrebe prije svega za vitaminom B9 ili folnom kiselinom. Nedovoljan unos folne kiseline povezan je sa rizikom za spontani pobačaj, rupturu placente i defekt neuralne cijevi.Preporučeni dnevni unos folne kiseline prije začeća je 400 mcg, a u trudnoći 600 mcg.  Preporučuje se suplementacija sa 400 mcg folne kiseline u toku planiranja trudnoće, pa sve do 12. sedmice trudnoće. Povećane su i potrebe za vitaminom A za 10%. Unos vitamina A treba biti kontrolisan zbog njegovih neželjenih efekata. Potrebe za vitaminom C u trudnoći se povećaju za 10 mg/dan. Vitamin C je antioksidans, te je jako bitan za održavanje imunog sistema. Niska koncentracija vitamina C dovodi do povećanog rizika za preeklampsiju. Dnevni unos vitamina C se može postići i povećanom konzumacijom voća. Preporučuje se i suplementacija vitaminom D. Od minerala, u trudnoći najvažnije je željezo. Dodatne količine željeza su neophodne zbog povećanja volumena krvi majke.Sa nedostatkom željeza u krvi dolazi i do slabljenja imuniteta te anemije. Za prevenciju anemije je potrebno nadomještanje željeza (prosječno 300 do 500 mg), jer je količina apsorbovana iz hrane i ona iz pohranjenog željeza obično nedovoljna za udovoljavanje povećanim potrebama u trudnoći.Također je preporučen unos cinka i selena zbog njihove antioksidativne aktivnosti. Pored navedenih dodataka preporučuje se i unos omega 3 masne kiseline, koja ima benefite kako za trudnicu tako i za bebu. Omega 3 masna kiselina se ne može sintetizirati u našem organizmu nego je moramo unijeti hranom ili suplementima, a ima veliku ulogu u razvoju nervnog sistema ploda. Na našem tržištu je prisutan veliki broj prenatalnih suplemenata. U svakom od njih akcenat je na folnoj kiselini, željezu i antioksidansima. Standardna prenatalna tableta sadrži željezo, cink, magnezij, kalcij, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B12, folnu kiselinu, vitamin C, vitamin D i vitamin A.Na kraju bitno je naglasiti to da je svaka trudnoća posebna i pristup svakoj trudnici treba da bude individualan od strane stručnih lica. Ključno je da se što više radi na zdravlju trudnica jer time brinemo o najmanje dva života. Jedan od načina te brige jeste edukacija o značaju pravilne ishrane i suplementacije u jačanju imuniteta trudničke populacije.

Selma Čolpa, magistar farmacije

Profesorica u Srednjoj medicinskoj školi

Zaposlenica u apoteci „Lupriv“