Piše: V.S.Herceg

Mladi sve manje vjeruju religijskim institucijama, čak 40% ih smatra da su izbori u BiH namješteni, a većina njih ih nije zadovoljna stanjem u BiH.

Kako je Dnevni list već prije pisao, radi se o istraživanju 'Je li Dayton položio ispit' kojem je u fokusu mlada populacija, studenti iz bh. sveučilišta koji su odgovarali na pitanja o Daytonskom sporazumu, budućnosti BiH, ali i raznim drugim političkim temama. Donosimo još neke od najzanimljivijih rezultata.

Studenti najmanje vjeruju religijskim ustanovama

Na pitanje 'Kome najviše vjerujete' rezultati su ovakvi: najmanje povjerenja polažu u religijske ustanove 4%, pa sudeći prema ovakvom rezultatu može se zaključiti da se studenti razlikuju od ostatka populacije u pogledu tradicionalnog oslanjanja na vjerske autoritete, analiziraju autori istraživanja.

Iznenađenje je donekle i podatak da 9% studenata najveće povjerenje ima u medije. S druge stane, očekivano, studenti najviše vjeruju u akademsku zajednicu. Više od polovice ispitanika na prvo mjesto stavljaju sveučilišta (54%), a 21% njih je kao  odgovor navelo obitelj.

Institucijama vlasti u kontekstu društvenih zbivanja najveće povjerenje poklanja 12% ispitanih, što, ma koliko nizak postotak bio, predstavlja tri puta veće povjerenje u odnosu na vjerske zajednice. Ovakvi rezultati se mogu objašnjavati na različite načine, ali šarolikost u odgovorima akademskog pomlatka sugerira da se nijedan od agensa socijalizacije ne smije i ne treba zanemarivati kao predmet analitičkog i kritičkog propitivanja.

Autori analize podsjećaju da je manjak povjerenja u političke institucije, kako među studentima, tako i cjelokupnim stanovništvom, onaj element političke kulture koji ukazuje na demokratski deficit BiH. U prilog tome navode da su studenti Fakulteta političkih znanosti iz Banje Luke u proljeće 2019. godine proveli veliko istraživanje među studentima dva javna sveučilišta u Republici Srpskoj, a javnost je doznala zapanjujući podatak da svaki drugi student ne vjeruje institucijama RS-u.

Za balkansko podneblje, a naročito BiH i njeno neposredno okruženje, prema jednoglasnom mišljenju znanstvene, intelektualne, kulturne, pa i političke  javnosti, karakteristična je izražena autoritarna politička kultura, sklonost stanovnika tradicionalizmu, konzervativizmu, govori se o autoritarnom karakteru, podaničkom mentalitetu, konformizmu, odricanju od individualnosti, slijepom pokoravanju vođama, njegovanju 'kulta ličnosti'.

Vjerski i politički lideri imaju veći autoritet od institucija, njihova volja je ponekad i iznad zakona. Gotovo sva istraživanja u BiH svjedoče o vrlo izraženom povjerenju i lojalnosti vjerskim autoritetima. Sudeći prema rezultatima odgovora u ovom istraživanju, studentska populacija ne uklapa se potpuno u sliku prosječnog stanovništva, ali je nemoguće očekivati i da se ekstremno razlikuje od kulturno-političkog ambijenta u kojem se razvija i kojem pripada.

NISU UHLJEBI - Mladi od države očekuju fer uvjete, a ne da im riješi egzistenciju

Odgovarajući na pitanjem 'Jesu li zadovoljni trenutnim političkim stanjem u BiH', studenti-ispitanici, njih svega 3% izrazilo je zadovoljstvo aktualnim stanjem, dok većina, 75%, naglašava kako nije zadovoljna smatrajući da je nužno i moguće poboljšati trenutno stanje. Iznimno negativnog stava o aktualnim prilikama i mračnoj perspektivi takvog ambijenta je svaki peti ispitanik.

Također, polovica ispitanika ima izražena očekivanja od države, dok se druga polovica odriče bilo kakve pomoći, koristi ili poticaja koji im država treba omogućiti. Od prve polovice ispitanika, njih 22% od države, prije svega, očekuje uvjete za pristojan život, a 35% jednakost šansi, odnosno priliku da sami izgrade svoj put. U drugoj polovini ispitanika, njih 31% smatra da, bez obzira na to kakva je država, oni će uspjeti izgraditi svoj put jer vjeruju u sebe, dok je 12% ispitanika navelo kako od države ne očekuje apsolutno ništa.

Rezultati pokazuju kako tek petina studenata u BiH od države očekuje određene uvjete i poticaje kako bi razvili vlastiti put. Ovaj podatak, kako analiziraju autori istraživanje, je prilično iznenađujući ako se u obzir uzme uvriježeno mišljenje da su dolazeći naraštaji orijentirani samo na državni oslonac.

Također, ako usporedimo ovo s motivima odlazaka mladih, može se zaključiti da je njihova poruka zapravo usmjerena na kritiku okruženja u kojem su potencijali mladih ljudi ometeni političkom i socijalnom klimom, partijskim i rođačkim  zapošljavanjem, korupcijom, javašlukom, neravnopravnim tretmanom, nemogućnošću da se oslone na vlastita znanja i kreativnost, a ne zbog, kako se često misli, očekivanja da im država riješi egzistenciju.

Čak 40% studenata smatra da su izbori namješteni

Pitanjem 'Na koji ste način politički aktivni?' nastojalo se dobiti odgovor na to koliko su student politički aktivni. Ponuđeno je nekoliko vidova političke aktivnosti kao što su članstvo u političkoj stranci, prisustvovanja građanskim okupljanjima, iznošenje stavova putem društvenih platformi, glasanje na izborima ili apolitičnosti.

Čak 28% ispitanika smatra se politički neaktivnim, dakle gotovo trećina studenata ni na koji način ne utiču na procese donošenja odluka. U državi u kojoj je trećina studenata apolitična, još njih 54% svoju političku ulogu vidi isključivo na izborni dan kada dodjeljuju glas određenoj političkoj opciji.

Tek 13% studenata ima status članova neke političke organizacije, a svaki dvadeseti ispitanik politiku sagledava kroz učešće na građanskim okupljanjima ili iznošenjem stavova u javnosti.

Na pitanje 'Što  im je najvažnije kada biraju političku opciju?', studenti sa bh. sveučilišta tvrde kako program (50% ispitanika) i ideologija (41%) imaju ključan utjecaj prilikom izbora političke stranke u čije bi članstvo pristupili.

Na snagu partije u aktualnom trenutku prvenstveno se obazire 4% ispitanih, a samo nešto više na poznanike koji su već članovi neke stranke. Međutim, u analizi se navodi da je odgovore na ovo pitanje potrebno uzeti s rezervom.

Naime, iako je 28% ispitanih naznačilo da ih politika ne zanima, četiri petine studenata je potvrdilo namjeru izlaska na izbore, s tim da 17% ispitanih u trenutku odgovaranja još uvijek nije bilo sigurno u izlaznost. Tek 1% ispitanika potvrdno je odgovorilo na pitanje 'bi li prodali glas za novac, a 3%  studenata priznalo je da prisustvo bliskih  osoba na listi  predstavlja njihov motiv za glasanje. Među onih 20% ispitanika koji su se mahom izjasnili kao nesigurni u svezi izlaska na izbore, njih skoro 40% izbore smatra namještenima, a 14% nema vjeru u vlastiti glas i mogućnosti bilo kakve promjene na taj način.

Iako je 97% studenata nezadovoljno političkim stanjem u BiH i 80% ih planira izaći na izbore, apsolutna većina je nesigurna kada je riječ o izboru  političkih subjekata kojima će ukazati povjerenje. Čak 60% ispitanika nije imalo definiran izbor.

Učincima Daytonskog sporazuma najnezadovoljniji hrvatski studenti

Ono što je posebno zanimljivo je da natpolovičan je broj ispitanika srpske i hrvatske nacionalnosti koji BiH ne vide za 25 godina, ali i kod studenata bošnjačke nacionalnosti taj postotak iznosi nezanemarivih 15%. Ovako suprotna mišljenja tri nacionalne grupe u mnogome oslikava opću atmosferu u državi u kojoj gotovo dvije trećine stanovništva ne vidi njenu budućnost ili ne želi biti dio iste, zaključuje se u ovom istraživanju.

Rezultat je to koji govori o liderima ove zemlje i naroda, njihovim skromnim dometima, kratkovidosti. Posljedica je to konstantnog podgrijavanja sukoba koji možda donose nekakvu privremenu i partikularnu korist na izborima, ali dugoročno prouzrokuje porazne učinke po javno mnijenje, zaključuje se u ovom istraživanju.

Odgovarajući na pitanje o učincima Daytonskog sporazuma, rezultati odgovora studenata pokazuju kako tek svaki deseti ispitanik ima pozitivan stav o učincima koje je Daytonski sporazum donio. Najnegativniji stav prisutan je kod ispitanika hrvatske nacionalnosti, 61% ispitanih, dok je najniži kod srpskih ispitanika gdje je na razini od 44%.

Negativan stav ispitanika hrvatske nacionalnosti potvrđuje i činjenica da je svega jedan ispitanik odgovorio potvrdno na ovo pitanje. Uzroci ovakvog raspoloženja mogu se pronaći u nezadovoljstvu političkim položajem Hrvata u BiH koje je, prema dominantnom mišljenju, prouzročio Daytonski sporazum –odnosno, nepostojanje trećeg entiteta, mogućnost izbornog preglasavanje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i demografska inferiornost koja ih čini “dvostrukom manjinom”, ne samo na razini BiH nego i unutar Federacije BiH.

Istraživanje o stajalištima bh studenata

Radi se o istraživanju troje studenata s banjalučkog Univerziteta, odnosno, Fakulteta političkih znanosti: Aleksandre Jovandić iz Banja Luke, studentice četvrte godine politologije, Marka Lončara, rođenog u Tesliću, studenta završne godine Fakulteta političkih znanosti te Đorđa Đujkovića iz Doboja, također studenta Fakulteta političkih znanosti Univerziteta u Banja Luci.

Istraživanje je podržala zaklada Friedrich Ebert Stiftung i dalo je vrlo zanimljive rezultate o istraživanju stavova studenata u BiH povodom 25 godina mira u BiH, ali i njene budućnosti.

Istraživanje, za koje su autori koristili platformu Google Forms, trajalo je od ožujka do svibnja 2020. godine i njime je obuhvaćeno 597 ispitanika sa  svih sveučilišta u BiH - Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banja Luci, Sveučilišta u Mostaru, Univerzitetau Tuzli, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Univerziteta u Zenici, Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru i Univerziteta u Bihaću.