Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Petar Desnica i njegova obitelj o tome imaju zanimljivu priču koju je podijelio na ovogodišnjoj konferenciji Connecto 2024 u Tehnološkom parku Intera u Mostaru, s vizijom jačanja veza između BiH i dijaspore. 

Koliki je značaj ovog pitanja pokazuje i podrška ovom dvodnevnom događaju od strane Europske unije, Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ) i Enterprise Europe Networka (EEN), a brojni paneli i rasprave okupili su više od 280 poslovnih ljudi iz 29 zemalja.

Od izbjeglice do inovatora i investitora

Petar Desnica je s majkom i sestrom vlasnik obiteljskih tvrtki u Njemačkoj i BiH. Njegova majka Snježana, inženjerka strojarstva, od ratnog vihora s djecom je izbjegla u njemački grad Regensburg te s pokojnim suprugom Kurtom investirala u tvornicu mašina Travnik. Danas postoje pogoni i u Zenici, a uskoro se otvaraju novi i u Prozor Rami. Petar već nekoliko godina ima svoju proizvodnu liniju luksuznih električnih bicikala u Novom Travniku, a sestrinsku tvrtku u Regensburgu.

"Kada sam kao mali došao u Njemačku znao sam kazati samo 'hallo' i "swaine". Sjetim se bake koja mi je rekla da je svaki neuspjeh, 'svaka noga u zadnjicu korak naprijed' i svjestan sam da dobar poduzetnik nastaje iz svojih grešaka i one ga čine boljim. Odlučio sam slijediti svoj san o slobodi, a to su danas za mene, još od kada sam kao mali dobio svoj prvi BMX, naša bicikla", kaže Petar koji i danas živi u Njemačkoj.

U njihovoj obiteljskoj tvrtci, domaći radnici proizvode se aluminijski i metalni okvirovi za Ruff Cycles, globalno prepoznatljiv lifestyle brand električna bicikla iz Travnika, srca BiH, koje za svoju obitelj kupuje i svjetska nogometna zvijezda Christiano Ronaldo, a cjelokupna proizvodnja se izvozi. Međutim, planovima i investicijama tu nije kraj.

"Naše tvornice i operacije su u BiH. Ovdje smo došli jer smo osjetili pozitivne stvari. Suvlasnik sam GS obiteljske grupacije, koja drži tvornicu mašina u Travniku, i ovdje rastemo i imamo odlične uvjete. Imamo 750 zaposlenih u BiH, a ove godine otvaramo dvije tvornice, jednu u Prozor-Rami i jednu u Novom Travniku", impozantni su planovi ove obitelji.

Ogroman potencijal

Armin Alijagić, predsjednik Udružnja 'Naša perspektiva', za Deutsche Welle kaže kako se procjenjuje da 2 milijuna Bosanaca i Hercegovaca živi izvan BiH, što je više od 50 posto od sveukupne populacije. Ali i da se zanimanje dijaspore za investiranje u BiH povećava.

"To je ogroman potencijal i mi već 15 godina intezivno radimo na involviranju dijaspore u ekonomski razvoj, ali i sada na socijalno-ekonomskom području, s mladima, znanstvenicima... ti resursi dijaspore nisu samo ekonomski već i puno širi, a dijaspora je uglavnom vezana za mjesto porijekla i oni uglavnom investiraju u mjestu porijekla", pojašnjava on.

Iako ne postoje točni podaci o kolikim investicijama je riječ jer se to podrazumijeva kao 'strana investicija', Alijagić ističe primjere dobre prakse Udruženja.

"Kroz projekt Diaspora Invest pomogli smo više od 160 poduzeća koja su pokrenuta od dijaspore. Otvorilo se 2000 novih radnih mjesta i investiralo više od 100 milijuna KM. Kapitalno najviše investira dijaspora iz Njemačke koja je prva po broju naših državljana koji u njoj žive. Izgradili su konekcije u Njemačkoj, donijeli tržiša i ujedno otvorili put za njemačko tržište“, iznosi podatke Alijagić, koji je 15 godina živio u Nizozemskoj te se odlučio na povratak u domovinu.

Zaključuje kako oni obećavaju i više zbog fokusa na lokalnim zajednicama, rasta obostranog povjerenja, ali i poboljšanim uvjetima za pokretanje biznisa.

Njemačka svjesna uloge dijaspore

Bolji uvjeti poslovanja cilj je i projekta 'Inovacija i digitalizacija malih i srednjih poduzeća', njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske unije u okviru EU4DigitalSME, vrijedan 6,1 milijun eura, usmjeren na uvođenje digitalnih tehnologija i inovativnih rješenja u kompanije u BiH. Rezultati su predstavljeni u Tehnološkom parku Intera. Nikako nisu zanemarivi.

"Istraživanje u 2021. pokazalo je da su više od 70% poslovanja u BiH bile tradicionalne tvrtke s minimalnom upotrebom digitalnih tehnologija. Samo 4% bh. kompanija bilo je digitalno napredno s digitalnim tehnologijama koje se koriste u većini ili svim segmentima poduzeća. Stoga je fokus projekta bio na povećanju udjela digitalno osviještenih i naprednih tvrtki koje će osigurati bolju integraciju u međunarodna tržišta", kaže za DW Eva Maria Näher, programska direktorica Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ).

U ovom projektu i treninzima o digitalnim rješenjima sudjelovalo je više od 700 tvrtki u BiH.

Kako je Näher kazala, uspostavljeni su 4 Digital Innovation Hub-a (DIH) diljem zemlje, po jedan u Banja Luci, Tuzli i dva u Sarajevu usmjerenih na teme kao što su robotika, izrada prototipova, financiranje i testiranje inovativnih tehnologija unutar kompanija. Ovi DIH-ovi ponudili su više od 90 usluga tvrtkama u BiH kako bi ih podržali na njihovom putu digitalizacije. DIH-ovi su važna polazna točka za novousvojeni Program Digital Europe za BiH koji će pomoći da se BiH vodi dalje prema digitalnoj transformaciji i pripremi za buduće izazove.

Programska direktorica GIZ-a ističe kako je stavljen snažan naglasak na umrežavanje i razvoj međunarodnih veza kroz DIH, ali i najavljuje novi projekt kojem će upravo dijaspora biti ključna ciljna skupina.

"Priznajemo ključnu ulogu dijaspore u području prijenosa tehnologije i uspostavljanja međunarodnih mreža. Stoga će novododijeljena inicijativa sa Senatom grada Berlina za stvaranje veza između startup ekosustava u Berlinu, Sarajevu i Tirani ojačati uključenost dijaspore u podršku startupima", projekt je koji će dijaspori uvelike olakšati investiranje", zaključuje direktorica Näher.

„Naš čovjek“

Ipak, dok se s jedne strane dijaspora poziva na investiranje i povratak u domovinu, iz Bosne i Hercegovine se i dalje nastavlja trend iseljavanja. Alarmantnu statistiku, ali i zanimljivu 'računicu' o tome ima Davor Krezić, direktor tvrtke Alfa Therm iz Mostara koji podsjeća da je iz BiH u posljednjih 10 godina iselilo 600.000 ljudi.

"Odlazak ovih ljudi društvo je koštalo 131 milijardu KM, što je ulaganje u odgoj, obrazovanje itd. do njihove 20-te godine života. Svaki pojedinac u trenutku kada napusti zemlju predstavlja gubitak za društvo od oko 4 milijuna KM tijekom njegova radnog vijeka", rekao je Krezić, pojašnjavajući kako se radi o informacijama koje do sada nisu bile u javnosti te da su pripremljene posebno za program CONNECTO konferencije.

"Ukoliko se ovaj trend ne zaustavi, ekonomska budućnost BiH mogla bi biti ugrožena", poručio je Krezić.

No, pitanje je i kakva bi bh ekonomija bila bez dijaspore. Prema podacima Središnje banke BiH, od ukupnih tekućih transfera novčane doznake iz inozemstva u prošloj godini iznosile su 3,79 milijardi KM i više su za 203 milijuna KM u odnosu na 2022. Ostali tekući transferi bili su 1,48 milijardi KM, od čega su najveći dio, 1,36 milijardi KM, mirovine iz inozemstva.

A na povratak i investiranje u BiH pozvao je i Petar Desnica.  "Ovdje je bolji život nego u Njemačkoj. Oni koji razmišljaju da odu, moram im kazati da u stranoj zemlji neće naći svoju sreću. Radit će od ujutro do navečer, gledat će ih se kao stranca. Živim u Njemačkoj 30 godina i nikad neću biti Nijemac. Ovdje sam, u kojem god kraju bio, 'naš čovjek'", zaključio je Petar Desnica.