Piše: V.S.Herceg

Europski parlamentarci osudili su secesionizam Milorada Dodika i pozvali Europsko vijeće na uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a i njegovim suradnicima.

Ovo je jedan od usvojenih amandmana uz godišnje izvješće Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a koji je usvojen samo dan nakon što je Gabriel Escobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, tijekom svjedočenja u Kongresu SAD-a odgovarao na pitanja odbornika o situaciji u BiH.

Escobar je tom prilikom posebno naglasio kako je rješenje za stabilizaciju u BiH izborna reforma koja bi popravila odnose između Bošnjaka i Hrvata te nastavak dijaloga kako bi se Srbi vratili u državne institucije.

-Također, spriječiti Dodika da nanese dodatnu štetnu institucijama, kazao je Escobar u odbornicima u Kongresu SAD-a.

No, zanimljivo je da ovaj amandman, u kojima se zaključno spominje osuda neustavnih i secesionističkih mjera vlasti RS-a te traži ciljane sankcije za Dodika, nisu podržali zastupnici HDZ-a Hrvatske (Tomislav Sokol, Željana Zovko, Karlo Ressler i Sunčana Glavak). Sada se očekuje odluka Vijeća EU.

Poziv na politiku proširenja i snažniju suradnju u provođenju reformi

-Poziva se Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suverentiteta i teritorijalne cjelovitosti BiH, ističe se u amandmanu uz godišnje izvješće Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a podržala su ga 504 zastupnika u EP-u - 'protiv' je bilo 93 zastupnika, a 72 su bila 'suzdržana'. Iako je ovaj amandman podržala većina zastupnika najbrojnije grupacije EPP-a (europski pučani), među njima nisu bili hrvatski zastupnici iz HDZ-a koji su glasali kao i populisti i desnica.

U ovom amandmanu se ističe podrška zaključcima sastanka na vrhu zapadnog Balkana održanog na Brdu pri Kranju pod slovenskim predsjedanjem Vijećem; ponavlja svoju potporu europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana i u skladu s time ponavlja svoj poziv na ubrzavanje procesa proširenja i pružanje jasnog vodstva za zemlje koje žele pristupiti EU-u.

Također se potiče države članice da konačno ispune svoja obećanja i naglašava da je hitno potrebno održati prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te odobriti liberalizaciju viznog režima Kosovu.

U amandmanu se naglašava da se proces proširenja i dalje čvrsto temelji na tome da zemlje kandidatkinje ispunjavaju sve relevantne kriterije kako ih je definiralo Europsko vijeće, sa snažnim naglaskom na jačanju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava i prava manjina, kao i na poticanje pomirenja i gospodarskog napretka na zapadnom Balkanu, kao preduvjetima za trajnu stabilnost i blagostanje; naglašava potrebu za pojačanom suradnjom u suočavanju sa zajedničkim izazovima; naglašava potrebu za naučenim poukama o politici proširenja, kao i povećanom vidljivošću i daljnjim ulaganjima u regiju kako bi se potaknula svijest javnosti, a time i kredibilitet i angažman EU-a; poziva na suradnju EU-a sa zemljama zapadnog Balkana kako bi se pronašla rješenja za probleme koji ometaju daljnje reforme, uključujući provedbu 14 ključnih prioriteta u BiH i kojima se osigurava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

Osuda mjera RS-a i traženje sankcija Dodiku

-Naglašava se važnost europske integracije tih partnerskih država za stabilnost i sigurnost cijelog kontinenta; poziva EU da podrži civilno društvo na zapadnom Balkanu u promicanju i širenju europskih vrijednosti; pohvaljuje rad EUFOR-ove operacije Althea, koja doprinosi miru, stabilizaciji i europskoj integraciji BiH; ponavlja da ova operacija i dalje ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost BiH i regije, navodi se u usvojenom amandmanu trojice europarlamentaraca.

Također se naglašava, a kako se navodi, u kontekstu mogućeg budućeg proširenja, potreba za učinkovitijim donošenjem odluka na razini EU-a.

-Oštro osuđuje neustavne, secesionističke mjere vlasti Republike Srpske čiji je cilj uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, obrane, sigurnosti i oporezivanja, čime se podrivaju državne strukture BiH i stvara egzistencijalna prijetnja njezinu jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti; osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i vanjskog uplitanja Rusije; poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH, navodi se u usvojenom amandmanu.

Escobar najavio još američkih sankcija

Dan prije Gabriel Escobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, tijekom svjedočenja u Kongresu SAD-a odgovorio na pitanja odbornika o situaciji u BiH, kazavši kako Dodik, "iako je akter s kojim je teško raditi, nije jedini koji pravi probleme".

-Naše aktivnosti su usmjerene prema njemu, a ne prema Srbima ili Republici Srpskoj. Osnovni problem u BiH nije etno nacionalizam nego korupcija. To je najkorumpiranija država na Balkanu i treća u Europi, i to je najveći razlog za odlazak mladih, te najveća prepreka za euroatlantske integracije, rekao je Escobar.

Odgovarajući na pitanje odbornika u Kongresu, pojasnio što se treba uraditi kako bi se stabilizirala situacija u BiH.

-Rješenjem izborne reforme popraviti odnose između Bošnjaka i Hrvata i nastaviti dijalog kako bi se Srbi vratili u državne institucije. Također, spriječiti Dodika da nanese dodatnu štetnu institucijama, zaključio je Escobar.

Escobar je napomenuo da su SAD nedavno ponovo sankcionirale člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njemu bliske Alternativne Televizije (ATV). Upozorio je da je moguće sankcioniranje i drugih političara.

-Nametnuli smo sankcije Dodiku i ATV-u. Koristit ćemo sve raspoložive instrumente protiv onih koji građane drže kao taoce Bosne i Hercegovine radi svoje dobrobiti, kazao je Escobar.

Vjerovali ili ne: Dodik prijeti Bruxellesu

Međutim, osvrćući se na sankcije koje mu je uvela američka administracija, ali i na sve glasnije informacije kako bi isto moglo uskoro uslijediti i iz EU-a, ali i moguće ukiranje dotacija za financiranje projekata, Dodik je ustvrdio da “njemu osobno i RS-u američke sankcije ne znače ništa”, ali uz opasku da "ne zna hoće li mu EU uvesti sankcije".

-Ako se smanji financiranje projekata u RS-a, onda je Bruxelles potpisao odluku za samostalnost RS-a, kazao je Dodik. On je slično izjavio u prosincu prošle godine za beogradsku ‘Politku’.

-Nisam zabrinut, a ni narod ne treba brinuti. Što se tiče ekonomije, tu nam je problem pandemija, a ne njihove prijetnje. U slučaju sankcija i Republika Srpska nije bez kontra mjera i spremna je uzvratiti. Možda će neki pokušati ismijati ovo što ću kazati, ali ni Republika Srpska nije bez kontra mjera. Ako Njemačka uvede sankcije, uzvratit ćemo. Nisam slijep da ne znam što su Amerika i Njemačka. Ali moja poruka je – pretjerali ste. Sve ste učinili da zamrzimo BiH, a nikada je nismo ni voljeli, kazao je tada Dodik.

Podsjetimo, sankcije za BiH spominju se i kao posljednja mogućnost u dokumentu koji je izradila Europska služba za vanjsku akciju (EEAS).

Taj dokument, koji će se naći na sastanku šefova europskih diplomacija zakazanom za 21. veljače, služiti će ministrima inozemnih poslova zemalja članica Europske unije (EU) za pripremu mišljenja o tome kako dalje pristupiti situaciji u BiH. Kada je riječ o sankcijama, njihova primjena se sugerira samo u slučajevima daljnjeg pogoršavanja situacije.

Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao posljednji instrument u slučaju dalje eskalacije situacije kako je opisano u ovom dokumentu i u skladu s utvrđenim procedurama“, stoji u dokumentu u kojem se predlaže da Vijeće ministara razmotri mogućnost sankcija u slučaju da “jednostrano preuzimanje nadležnosti s države na RS postane operativno“.