SARAJEVO – Za točno sedam dana, više od tri milijuna građana Bosne i Hercegovine imat će priliku izaći na Opće izbore 2026. godine. 

Ipak, dok se predizborni plakati s istim, desetljećima nepromijenjenim licima natječu za preostale slobodne prostore na gradskim fasadama, atmosfera na ulicama bosanskohercegovačkih gradova daleko je od demokratskog optimizma. 

Politička elita se u potpunosti povukla u provjerene rovove agresivnog marketinga i populističke retorike, ostavljajući iza sebe realnost koja pogađa prosječnog čovjeka: galopirajuća poskupljenja, nestabilne cijene goriva i svakodnevnu borbu za preživljavanje s mizerijskim plaćama i mirovinama, te kršenjem prava radnika na svakom koraku, posebno u privatnom sektoru.

U fokusu ovogodišnje kampanje, kao i u mnogim prethodnim, nije strategija ekonomskog oporavka niti reforma tromog administrativnog aparata. Glavno pitanje bosanskohercegovačke političke arene ostaje jednostavno i ogoljeno - kako zadržati postojeće ili se domoći novih pozicija moći. Dok se lideri nadmeću u patriotskim narativima, građani su suočeni s paradoksom izbora u kojem se nudi malo toga novog, osim obećanja o obrani nacionalnih interesa, koji su u biti interesi male skupine ljudi nakačenih na javne financijske tokove. 

Digitalni zid protiv tradicionalnog inženjeringa

Ono što ove izbore suštinski razlikuje od prethodnih ciklusa jeste tehnička fasada iza koje se provode. Pod pritiskom međunarodne zajednice i dugogodišnjih zahtjeva civilnog društva, Središnje izborno povjerenstvo BiH implementira nove izborne tehnologije. 

Kroz niz tehničkih priprema, uključujući i nedavno sprovedene testne simulacije širom zemlje, u izborni proces se uvode biometrijska identifikacija birača i optički skeneri za glasačke listiće. 

Ove mjere imaju jasan cilj minimizirati prostor za manipulacije, dopisivanje glasova i "bugarske vozove" koji su u prošlosti sustavno kompromitirali izborni legitimitet. Pitanje je, međutim, može li tehnologija sama po sebi nadvladati duboko ukorijenjenu partijsku infrastrukturu na biračkim mjestima. Dok skeneri obećavaju točnost, političke stranke i dalje računaju na provjereni rezervoar ucijenjenih glasova unutar glomaznog javnog sektora.

Planina izazova i deficit stručnosti

Tko god da nakon prebrojavanja glasova sjedne u ministarske i premijerske fotelje, naslijedit će državu opterećenu strukturnim problemima koji zahtijevaju hitnu intervenciju. Buduća vlast suočit će se s kroničnim zaostatkom na Europskom putu, gdje ključni reformski zakoni godinama čekaju na politički konsenzus. U biti, Čović, Dodik, Komšić, Nikšić… i ostala 'ergela' 'rasnih' političara nisu sposobni ili jednostavno ne žele otkočiti europski put. Njihovi bankovni računi su puni, imovina je ogromna, tako da se njima ne žuri. 

Nova vlast bit će suočena i s degradiranim zdravstvenim i obrazovnim sustavom koji gube korak sa suvremenim standardima i izazivaju masovni odlazak radno sposobnog stanovništva. Potom s infrastrukturnim zastojima i sumnjama na netransparentno trošenje sredstava, posebno u projektima izgradnje ključnih prometnica poput Autoceste na Koridoru Vc. Tu je i pritisak stranih ekonomskih lobija, koji sve otvorenije pokazuju interes za prirodne resurse BiH, od energetskog potencijala do rudnih bogatstava, stavljajući pred domaće institucije test zaštite državnih interesa. Međutim, to je samo dio onoga što realno čeka novu garnituru vlasti, jer BiH grca u problemima na svakom svom pedlju. Nevjerojatno je do kakve sumorne stvarnosti su ovu državu dovele dosadašnje hoštaplerske političke nakarade, koje već trideset godina jednostavno lešinare i grabe od sve siromašnijih građana sve što mogu. 

U političkim krugovima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, međutim, primjetan je izostanak rasprave o kadrovskim rješenjima koja bi mogla odgovoriti na navedene izazove. Postavlja se pitanje posjeduje li trenutna politička ponuda uopće tehnokratski kapacitet i stručne profile spremne za duboke rezove, ili će se upravljanje resursima ponovo svesti na stranačku podjelu plijena. Puno je realnija ova druga opcija – podjela plijena i nastavak uhljebljavanja i daljnjeg urušavanja institucija.

Prvi korak vlasti: Pogled u vlastiti džep?

Dok se ekonomska kriza produbljuje, analitičari i javnost s pravom postavljaju cinično, ali povijesno utemeljeno pitanje: hoće li prva odluka novih parlamentarnih saziva biti usmjerena na olakšice građanima ili na povećanje vlastitih primanja? Dosadašnja praksa u BiH pokazala je zavidan nivo jedinstva među inače suprotstavljenim strankama kada je riječ o plaćama, paušalima i privilegijama izabranih dužnosnika.

Za sedam dana odluka prelazi na građane. Tehnologija će ovog puta vjerojatno preciznije nego ikada izbrojati njihove glasove. Ipak, istinska dilema ne leži u načinu glasanja, već u činjenici da se na glasačkim listićima nalazi politička generacija koja je kreirala probleme za čije se rješavanje sada preporučuje.

L. D.