BiH u kriznom modusu: središnje izborno povjerenstvo raspisalo je prijevremene izbore za predsjednika RS-a. Dodik najavio blokadu, Bećirović „ruši“ zaključke parlamenta RS, a Klub Bošnjaka stavio veto na referendum, piše Deutsche Welle

Bosna i Hercegovina ulazi ili u razdoblje zaoštravanja političke krize, ako je to uopće više moguće, ili u rasplet onoga što je započelo prije pet godina, kada je Ustavni sud BiH donio odluku o državi kao jedinom titularu zemljišta.

Uslijedile su tada odluke visokih predstavnika koje su tu krizu samo produbile, a kulminiralo je donošenjem pravomoćne presude kojom je Miloradu Dodiku, osim kazne zatvora od godinu dana koju je otkupio, zabranjeno političko djelovanje u idućih šest godina.

Izborna vaga Dodikove stranke

Posljedično, Središnje izborno povjerenstvo BiH oduzelo je Dodiku predsjednički mandat i raspisalo prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS), zakazane za 23. studenoga.

„Nadležne institucije sredstva za provođenje izbora moraju osigurati najkasnije u roku od 15 dana, odnosno do 12. rujna“, rekla je predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić, koja je bila protiv odluke da se izbori raspišu samo za predsjednika, a ne i za dva potpredsjednika. Ipak, većinom glasova usvojena je odluka o raspisivanju izbora za predsjednika, koji se bira iz reda srpskog naroda.

Iako su najavljene žalbe u ovom slučaju, u kojima se poziva na diskriminaciju druga dva naroda, Ustavni sud Republike Srpske ranije je donio odluku u jednom od sličnih postupaka da nema diskriminacije – posebno jer mandat potpredsjednicima nije prestao vrijediti.

Veći problem od diskriminacije na izborima moglo bi biti samo njihovo provođenje, s obzirom na to da Milorad Dodik, koji se još nije povukao s mjesta predsjednika RS-a, najavljuje da se izbori neće održati i da je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) donijela zaključak kojim odbacuje mogućnost njihova održavanja.

„Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) se neće prijaviti i neće sudjelovati na tim izborima. Želimo podržati odluku NSRS-a koja je rekla da ti izbori nisu zahtjev naroda RS-a. Možda ćemo sudjelovati na neki drugi način, ovo je posljednja podvala iz Sarajeva. Neće se održati izbori u RS-u“, rekao je Dodik, koji vjeruje da će narod, ali i druge stranke, odbiti sudjelovanje na izborima.

Novac za izbore

Ako se to doista dogodi, što je malo vjerojatno s obzirom na to da bi u tom slučaju kandidat nesrpske nacionalnosti mogao biti izabran, politička kriza će se samo produbiti, jer Narodna skupština, u kojoj SNSD ima većinu, neće dopustiti polaganje prisege novog predsjednika. 

„Mi ćemo za ove izbore imati 48 biračkih mjesta u Federaciji BiH. Čak i ako nitko ne izađe u Republici Srpskoj, u Federaciji bi se mogli odlučiti ti izbori“, objašnjava Hadžiabdić mogući scenarij, u slučaju da u RS-u dođe do bojkota izbora.

Ako proračun za fiskalnu godinu, u kojem su predviđena sredstva, ne bude usvojen, sredstva od 6,5 milijuna maraka za izbore osigurat će se iz prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda ili iz sredstava tekućih rezervi. Tu odluku potpisuje ministar financija BiH, u ovom slučaju SNSD-ov Srđan Amidžić, a ako se nastavi opstrukcija, očekuje se da to učini njegov zamjenik, Muhamed Hasanović.

Dok traje priprema izbora i rasplet oko njihova održavanja, pripreme se vode i za referendum u Republici Srpskoj, zakazan za 25. listopada. Vlast ne odustaje od te namjere, a mnogi zapravo njegovo raspisivanje vide kao ispitivanje pulsa naroda, u slučaju da se SNSD ipak odluči pojaviti na izborima za predsjednika.

Bošnjački veto

Zakon o referendumu kojim je definirano ad hoc povjerenstvo za njegovo provođenje stopirao je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. „Ovdje se nameće neko ad hoc povjerenstvo za koje se ne zna tko će ga formirati, hoće li ga činiti civilne osobe ili zastupnici. A nije definirana ni zastupljenost svih naroda u tom povjerenstvu, što izaziva bojazan da Bošnjaci neće biti zastupljeni“, kaže predsjednik Kluba Bošnjaka Alija Tabaković, očekujući da će o zakonu i referendumu odlučivati Ustavni sud RS-a.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, raspisivanje referenduma predstavlja avanturu u koju je Dodik spreman zakoračiti. „Dodika treba shvatiti ozbiljno. Ono što govori to doista i misli i to je problem. Ali ako je on toliko lud da povede taj narod, u koji se zaklinje, u avanturu za koju je neizvjesno kako će završiti, onda se taj narod treba obračunati s njim“, rekao je Komšić.

Da bi se vlast okupljena oko SNSD-a mogla voditi rezultatima referenduma u daljnjim postupcima, može se naslutiti iz izjava političkog vrha Republike Srpske.

„Kada obavimo razgovore među institucijama u RS-u zauzet ćemo službeni stav, a do tada imamo zaključke Narodne skupštine. Uostalom, svoje postupke temeljit ćemo na referendumu koji smo zakazali za 25. listopada“, kaže predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić.

Vladin gambit

Osim raspisivanja referenduma, među zaključcima Narodne skupštine nalazi se i onaj o odbacivanju odluke SIP-a o oduzimanju mandata Dodiku. Ustavnost tog zaključka zatražio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji od Ustavnog suda BiH traži da, na osnovi ranijih odluka, utvrdi kako Republika Srpska nema ustavnu nadležnost nad državnim pitanjima te da zaključci krše Ustav Bosne i Hercegovine.

„Nepoš¬tivanje pravomoćnih presuda i odluka nadležnih organa vlasti predstavlja flagrantno kršenje Ustava BiH i Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i Kaznenog zakona BiH“, navodi se u zahtjevu.

A dok se traži ocjena ustavnosti zaključaka, na Ustavnom sudu bi se mogla naći i cijela vlada RS-a. Mandatar Savo Minić, kojega je imenovao Milorad Dodik, završio je konzultacije sa svim partnerima, a sjednica na kojoj će se birati nova vlada zakazana je za utorak (2. rujna). Novog mandatara nimalo ne zabrinjavaju komentari da se radi o nelegalnoj vladi, jer mandat nije dobila od zakonitog predsjednika.

„Svatko radi svoj posao. Oni koji žele da nam uzmu nadležnosti, predvođeni nelegalnim visokim predstavnikom, rade svoj posao. Mi radimo svoj. I sigurno da će toga biti“, kaže Minić, koji će u utorak zajedno s ministrima položiti prisegu u parlamentu. Nakon toga očekuju se apelacije prema Ustavnom sudu, što bi moglo blokirati rad entitetskih institucija sve do redovitih izbora iduće godine.