Kolumna veleposlanika Briana Aggelera, voditelja Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini

Ako ikad napustim Bosnu i Hercegovinu, bit će to zbog zagađenja zraka. Kao pojedinac možda nisam u poziciji da učinim mnogo u svezi sa svim drugim negativnim pojavama u društvu, kao što su korupcija ili nedostatak vladavine prava (ili možda nisam svjesna činjenice da nas ti problemi „ubijaju polako“), ali osjećam i vidim da nas smog ubija…ili zapravo ovih dana ništa ne vidim, rekla mi je Maja, žiteljka Sarajeva, u razgovoru koji smo vodili na OESS-ovom Regionalnom uvodnom sastanku na temu „Klimatske promjene i sigurnost u Jugoistočnoj Europi: rješavanje izazova međusobne povezanosti zagađenja zraka i zdravlja“.

Majo, u potpunosti dijelimo Vašu zabrinutost i iskreno podržavamo Vašu namjeru da osigurate zdrav život svojoj obitelji i sebi. Međutim, ključno je naglasiti, kao što Vam je dobro poznato, da je utjecaj zagađenja zraka na Vašu dobrobit nažalost usko vezan s korupcijom i odsustvom snažne vladavine prava. To stvara destruktivno vrzino kolo, a da bi se iz njega izašlo potrebni su suštinski napori i predanost svih nas.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je BiH peta u svijetu po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem zraka (Postotak smrtnosti koji se može pripisati vanjskom zagađenju zaraka (na 100.000 stanovnika, prema uzrastu) (who.int)), dok Svjetska banka procjenjuje da zagađenje zraka česticama PM 2,5 uzrokuje 3.300 slučajeva prerane smrti u BiH svake godine i gubitak više od 8% BDP-a.

Teško je zamisliti jasniju manifestaciju posljedica korupcije, nemara i odsustva djelotvornih mehanizama vladavine prava od onoga što se (ne) vidi kroz prozor tokom zimskih dana u BiH. Taj utjecaj je direktan i sveobuhvatan – nitko nije pošteđen i smog doslovno ubija tisuće ljudi.

Desetljeća nemara, korupcije, okretanja glave i kontinuirane neodgovornosti, u kombinaciji s nedostatkom javne svijesti i sve većom razinom suzbijanja građanskog aktivizma, sada rezultiraju tisućama slučajeva prerane smrti i bezbrojnim bolestima svake godine u BiH, pri čemu je Sarajevo jedno od najpogođenijih urbanih područja. 

Korupcija nas je dovela do toga da se ekološki propisi slabo provode u praksi, pri čemu regulatorna tijela ne vrše monitoring i kažnjavanje industrijskih postrojenja koja krše standarde ispuštanja čestica, dozvoljavajući im da nastave sa zagađivanjem bez posljedica. Izdavanje dozvola bez odgovarajuće kontrole je omogućilo pravnim i fizičkim osobama da rade, grade i zagađuju bez poštivanja ekoloških standarda. Pritom je nedostatak vladavine prava rezultirao slabim pravosudnim sistemom, dovodeći do nedostatka odgovornosti, što je dalje ohrabrilo nezakonito djelovanje u praksi koje je doprinijelo ovom užasnom zagađenju zraka.

Kada procesi donošenja odluka u vezi s politikama zaštite životne sredine nisu transparentni, javnost se suočava s izazovom u svezi s tim na koji način pozvati tijela vlasti na odgovornost za rad ili nerad u rješavanju problema zagađenja zraka.

Pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o ekološkim pitanjima i pristup pravosuđu u ekološkim pitanjima predstavljaju tri stupa Aarhuske konvencije, međunarodnog sporazuma čija je BiH potpisnica. Imate pravo da znate sve činjenice, imate pravo da zahtijevate sve relevantne informacije, imate pravo da sudjelujete u svim procesima donošenja odluka koje utječu na vašu životnu sredinu i zdravlje. To vam sve omogućava ova konvencija.

Aarhus centri, koji trenutno djeluju u 14 država članica OSCE-a, uključujući BiH, služe kao most između vlasti, civilnog društva, poslovnih subjekata i građana. Oni također ulažu velike napore da riješe sve veći problem zagađenja zraka u državi.

U Jugoistočnoj Europi, a naročito u BiH, i dalje nedostaju pouzdana istraživanja i podaci o uticaju klimatskih promjena i zagađenja zraka na javno zdravlje, a nedostaju i domaće politike djelovanja u svrhu hvatanja u koštac sa tim problemom.

Zbog toga Aarhus centar Zenica, koji je smješten u okviru nevladine organizacije „Eko Forum“ vodi pionirski poduhvat znanstvenog istraživanja o efektima industrijskog zagađenja zraka po zdravlje, što je jedan od glavnih izvora izloženosti štetnim posljedicama u Bosni i Hercegovini.

U istraživanju se razmatra zagađenje zraka uzrokovano koksovanjem (koje predstavlja dio procesa izrade čelika) te se koriste genetika i analiza DNK da bi se istražio utjecaj takvog zagađenja na zdravlje lokalnih stanovnika, što će rezultirati prvom studijom te vrste u BiH i predstavljati temelj budućih napora usmjerenih ka ublažavanju štetnih posljedica i budućih intervencija javnog zdravstva.

Siguran sam da su svi već mnogo puta čuli ove alarmantne statističke podatke, a svi imamo tendenciju da ih zanemarimo tako što se ne brinemo previše. Međutim, oni jesu alarmantni i zahtijevaju žuran angažman svih.

U pravu ste, donositelji odluka su ti koji su prvenstveno odgovorni. Međutim, nemojmo samo upirati prstom. Vi imate pravo da znate, da procijenite, da se suprotstavite, da utječete – vi imate moć da ih pozovete na odgovornost. Za svaku pojedinačnu aktivnost, projekat, dozvolu i odluku koju su donijeli a koja ima utjecaja na vaš život, vaše zdravlje i dobrobit vaše obitelji.

Čini se apsurdnim da se u 21. stoljeću borimo za čist zrak. Nažalost, to je realnost u kojoj živimo. I to se ne odnosi samo na ljude u BiH, već i u ostatku svijeta. Neke države se ovim bave na djelotvorniji način, dok druge još uvijek vode mukotrpnu borbu kako da ovo pitanje riješe na adekvatan način.

Ono što vidim kao jedan od glavnih čimbenika koja razlikuje ove države je snaga ljudi. Svijest i snaga ljudi. Svijest koja počinje vrlo rano, kada vi, u čijim je rukama moć, zahtijevate programe koji odgovaraju vama i vašoj zajednici, kada izađete na glasanje i kada zahtijevate odgovornost od vaših izabranih zvaničnika. Mislim da ljudi u tim državama ne glasaju samo u nadi da će izabrati kompetentne, poštene i odgovorne političare. Umjesto toga, oni svojim aktivizmom oblikuju političare sa takvim kvalitetima.

Nemojmo biti izgubljeni u smogu. Promjena počinje predanošću svakog pojedinca. Budite glasni, zahtijevajte promjene – zbroj svake male aktivnosti može imati ogroman utjecaj. A onda ćete rezultate moći vidjeti i kada pogledate kroz prozor.