Đukanović je naveo i da mu se čini da u EU ima nedovoljno odlučnosti za nastavak procesa ujedinjenja europskog kontinenta, dok i potencijalne članice snose svoj dio odgovornosti jer sporo provode reforme koje se od njih traži.

Milo Đukanović, bivši predsjednik i bivši premijer Crne Gore, gostovao je na tribini održanoj u ponedjeljak, u organizaciji Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na temu 'Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu'. Tom je prilikom stanje u regiji ocijenio lošijim no što je bilo prije 10-ak godina. 

- Čini mi se da je dodatno zamagljena europska perspektiva svih zemalja regije. Odgovornost za to je na obje strane: ima nedovoljno odlučnosti EU da nastavi ujedinjenje Europe, dok se, na drugoj strani, u zemljama regije zapostavlja reformski rad. U međuvremenu je došlo i do pogoršanja geopolitičkih odnosa, rekao bih da je trenutačno prisutan i deficit pozornosti za našu regiju, u kojoj postoje naslijeđeni problemi zbog kojih ona značajno zaostaje u odnosu na Europu. Puno je izazova, puno je posla i puno će tog ovisiti o geopolitičkom raspletu. Dugo smo vremena od kraja Hladnog rata imali privilegij stabilnih geopolitičkih odnosa, dok sada svjedočimo rađanju nekog novog geopolitičkog poretka s puno kontroverzi te se plašim da će to imati puno negativnih refleksija na Zapadni Balkan, kazao je Đukanović.

O pogoršanju međusobnih odnosa među zemljama regije

Bivši predsjednik Crne Gore Đukanović je, govoreći kao predavač na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN), naveo i da mu se čini da u EU ima nedovoljno odlučnosti za nastavak procesa ujedinjenja europskog kontinenta, dok i potencijalne članice snose svoj dio odgovornosti jer sporo provode reforme koje se od njih traži. Nadalje je ocijenio da je zastoj u procesu europskih integracija prouzročio i pogoršanje odnosa među državama regije, bitnu ulogu u čemu ima i nacionalizam kojeg potiče Beograd. 

- Kada nemamo dobru dinamiku na europskom putu, onda uskrsnu nacionalizmi koji ruše dobrosusjedske odnose. Crna Gora je više no ikad zapljusnuta utjecajima velikosrpskog nacionalizma, pa su se zbog toga pokvarili dobrosusjedski odnosi, uključujući i njene odnose s BiH i Hrvatskom, cijeni bivši crnogorski predsjednik koji se nada da navedeno neće imati ozbiljnije i dugoročnije posljedice. 

U osvrtu na odnose Crne Gore i BiH, podsjetio je da su imali različite faze. 

- Sjetit ćemo se i ranih 90-ih, sjetit ćemo se i nesumnjivih grešaka u politici Crne Gore, ali sjetit ćemo se i da je Crna Gora vrlo brzo stala na pravo stanovište i nastavila graditi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti u regiji, među ostalog i zahvaljujući uspješno realiziranom referendumu. To je bila druga etapa, u vrijeme euroentuzijazma. Zbog zastoja u procesu pridruživanja EU, došlo je i do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa. Kada nemamo dobru dinamiku na europskom putu, onda uskrsnu nacionalizmi koji ruše dobrosusjedske odnose, zaključio je.

Turčalo: Crna Gora i BiH izložene sličnim izazovima

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ustanove koja je ugostila bivšeg crnogorskog predsjednika, napomenuo je da je Đukanović najdugovječniji političar na prostoru Zapadnog Balkana. 

- Crna Gora i BiH su izložene sličnim izazovima kada je riječ o vanjskih utjecajima, a i unutarnjim politikama koje su bliske proruskom i prosrpskom konceptu viđenja regije. Govorili smo o tome kako bi ove dvije zemlje trebale odgovoriti tim izazovima, kazao je Turčalo uz ocjenu da je RS izišla iz okvira Daytonskog mirovnog sporazuma. 

- Prosuverenitetski akteri neće defanzivno nastupati, već će kreirati momentum kroz strateško djelovanje. Ono što radi RS jest rušenje Daytonskog sporazuma, narušavanje regionalne stabilnosti. To je produžena ruka agresivne ruske politike. Sva priča o vođenju dijaloga je relativiziranje, nešto što je pogrešno, jer bi time legitimizirala njihove poteze. Moguće je razgovarati s onima koji nisu u tome sudjelovali, drži Turčalo koji je, također, mišljenja da je situacija u cijeloj regiji krhka.