Unatoč rastućim geopolitičkim napetostima i energetskim poremećajima uzrokovanim ratom između SAD-a i Irana, velike japanske kompanije iskazuju najvišu razinu poslovnog optimizma u posljednje više od četiri godine. Takav signal dolazi iz kvartalnog istraživanja Bank of Japan, poznatog kao Tankan, koje se smatra jednim od najrelevantnijih pokazatelja poslovnog raspoloženja u zemlji.

Indeks optimizma među velikim proizvođačima porastao je na 17 u prvom tromjesečju 2026., u odnosu na 15 u prethodnom kvartalu. Rezultat je nadmašio i očekivanja analitičara koje je anketirao Reuters, koji su predviđali vrijednost od 16. Pozitivna vrijednost indeksa znači da optimisti nadmašuju pesimiste, a aktualna razina najviša je od kraja 2021. godine.

Snažni profiti nadjačali troškove energije
Prema riječima Carlos Casanova, višeg ekonomista za Aziju u švicarskoj banci Union Bancaire Privée, ključnu ulogu u jačanju optimizma odigrali su solidni poslovni rezultati kompanija.

„Snažni profiti pomogli su ublažiti pritiske uzrokovane višim troškovima energije“, napisao je Casanova u e-poruci CNBC-u.

Dodatno, sentiment u sektoru velikih neproizvodnih kompanija ostao je na razini od 36, što predstavlja višedesetljetni maksimum i ujedno nadmašuje očekivanja tržišta.

Tržišta reagiraju: snažan rast indeksa Nikkei
Objava pozitivnih podataka potaknula je rast japanskog burzovnog indeksa Nikkei 225, koji je porastao za 4,48%. Investitori su reagirali optimistično, dijelom i zbog očekivanja da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro završiti.

Prema Frederic Neumann, glavnom ekonomistu za Aziju u HSBC, rast optimizma rezultat je i ubrzanja gospodarske aktivnosti početkom godine.

„Gospodarstvo Japana ušlo je u godinu s ubrzanim zamahom, uz snažan izvoz u siječnju i veljači“, izjavio je Neumann.

Oprez analitičara: stvarni učinci rata tek dolaze
Unatoč pozitivnim pokazateljima, ekonomisti upozoravaju da rezultati ankete ne odražavaju u potpunosti učinke rata s Iranom, budući da je istraživanje provedeno prije pune eskalacije sukoba.

„Iako istraživanje pokazuje snažan zamah prije početka sukoba, izgledi za nadolazeće mjesece postaju sve neizvjesniji. Svaki dan zatvorenog Hormuškog tjesnaca dodatno pogoršava problem rasta cijena energije i poremećaja u opskrbnim lancima“, upozorio je Neumann.

Sličan stav iznio je i Norihiro Yamaguchi iz Oxford Economics, naglašavajući da mnogi odgovori u istraživanju „ne odražavaju u potpunosti eskalaciju sukoba s Iranom zbog razdoblja u kojem je anketa provedena“.

Energetski šok prijeti gospodarstvu
Japan se već suočava s posljedicama energetske krize, uključujući oslobađanje strateških zaliha nafte i uvođenje subvencija za gorivo kako bi ublažio udar na gospodarstvo. Ovisnost zemlje o uvozu energije izuzetno je visoka – više od 87% potreba zadovoljava se iz uvoza, prema podacima International Energy Agency.

Rast cijena nafte dodatno povećava inflacijske pritiske. Prema procjenama agencije Reuters, povećanje cijena sirove nafte od 10% moglo bi podići stopu inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u Japanu za oko 0,3 postotna boda tijekom godine.

Optimizam uz rastuće rizike
Iako japanske kompanije trenutno pokazuju otpornost i zadržavaju pozitivan poslovni sentiment, temeljni rizici povezani s energetskom krizom i geopolitičkom nestabilnošću i dalje su izrazito visoki.

U narednim mjesecima ključni izazovi bit će stabilizacija opskrbnih lanaca, kontrola troškova energije te očuvanje konkurentnosti izvoza. Ako se sukob na Bliskom istoku produlji, početni optimizam mogao bi se brzo istopiti pod pritiskom rastućih troškova i usporavanja globalne ekonomije, piše financa.