Broj zaposlenih u Republici Srpskoj je u ožujku ove godine bio za 0,5% veći no godinu ranije, ali analiza podataka po djelatnostima pokazuje da je rast zaposlenosti najvećim dijelom ostvaren u oblastima koje se financira iz javnih sredstava, dok je u gospodarstvu i u većini uslužnih djelatnosti zabilježena gotovo stagnacija. 

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, na dan 31. ožujak 2026. godine, u RS-u je bilo 290.727 zaposlenih, što je za 0,5% više no istoga mjeseca lani. Od tog broja, 246.682 osobe bile su zaposlena u poslovnim subjektima, dok se 44.045 odnosi na poduzetnike i zaposlene kod poduzetnika. 

 Pregled po djelatnostima

Kada se promatra pojedinačne djelatnosti, rast zaposlenosti nije bio ravnomjeran. Najveće povećanje zabilježeno je u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije, gdje je broj zaposlenih bio za 3,1% veći u usporedbi s onim iz ožujka 2025. godine. Rast od 1,5% je zabilježen i u zdravstvu i socijalnom radu, u javnoj upravi i obrani od 1,6%, a u obrazovanju za 1,4 posto. Četiri navedene djelatnosti, a koje u velikoj mjeri ovise o proračunskom financiranju (javna uprava, obrana i obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, djelatnost zdravstvene zaštite, umjetnost, zabava i rekreacija), su zajedno u ožujku 2026. zapošljavale 80.719 radnika, dok ih je godinu ranije bilo 79.439, što predstavlja povećanje od oko 1,6 posto. Nasuprot tome, kada se promatra ostale djelatnosti, tj. gospodarstvo i najveći dio uslužnog sektora, rast je znatno slabiji. U svim ostalim oblastima zajedno, broj zaposlenih povećan je s oko 209.889 na 210.008, odnosno za svega 0,1 posto. 

Najveći broj zaposlenih i dalje je u prerađivačkoj industriji i trgovini, ali su obje oblasti zabilježile različita kretanja. U prerađivačkoj industriji, broj zaposlenih smanjen je za 1,5 posto, s 55.175 na 54.321 radnika, dok je u trgovini broj zaposlenih blago povećan, tj. za 0,9 posto, točnije na 53.263 radnika. Pad zaposlenosti zabilježen je i u pojedinim drugim djelatnostima: poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu (za 5%), u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom i parom (2,2%), opskrbi vodom i upravljanju otpadom (1,5%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (2,4%) te u ostalim uslužnim djelatnostima (1,3%).

Na smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu je, očito, utjecao pad industrijske proizvodnje u RS-u, a koji se povećava iz mjeseca u mjesec. Naime, obim industrijske proizvodnje je u prva četiri mjeseca ove godine bio manji za 10,2% u odnosu na isto razdoblje lani. Pozitivni trendovi vidljivi su u građevinarstvu, gdje je zaposlenost povećana za 2,7%, u informacijskim i komunikacijskim djelatnostima za 4%, financijskim djelatnostima i osiguranju za 4,4%, kao i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je broj zaposlenih veći za 1,4 posto.