Iako nije službeno poznat sadržaj "mirovnog plana" američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema svemu što su do sad otkrili mediji on se svodi na prepuštanje Rusiji najvećeg dijela teritorije Ukrajine na koji je prodrla ruska vojska, uključujući i Krim. Zauzvrat, Ukrajina bi dobila tek manji dio područja kod Harkova, slobodan promet rijekom Don koja praktično čini bojišnicu i moguću perspektivu ulaska u EU - ali ne i NATO. Moskva bi povrh toga bila i nagrađena ukidanjem svih sankcija.

Kad je ukrajinski predsjednik Zelenski podsjetio da je i SAD svojedobno osudio "nelegalnu" okupaciju i pripojenje Krima, a ukrajinska potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Julija Sviridenko na društvenim mrežama objavila kako je "Ukrajina spremna na pregovore, ali ne na kapitulaciju", američki predsjednik se razbjesnio i govorio kako Zelenski "komplicira" pregovore svojim "ratobornim" izjavama, jer je stanje za Ukrajinu zapravo "užasno". Jesu li izjave političkog vrha Ukrajine tek prikrivanje stvarnog stanja?

Kakvo je doista stanje u Ukrajini?

Serhij Kusan iz Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju za DW tvrdi kako je samo u očima Donalda Trumpa stanje u Ukrajini beznadno. "Ukrajinske oružane snage bilježe taktičke uspjehe na određenim dijelovima bojišnice, industrija naoružanja  sve više raste, partneri u Europi se još snažnije okupljaju oko Ukrajine i podržavaju je. Naša je situacija mnogo bolja nego prije godinu dana", kaže Kusan. Priznaje doduše kako  i ruska vojska na bojištu postiže određene taktičke uspjehe i uspjela je u nekim prodorima okupirati još nekoliko manjih ukrajinskih naselja na istoku zemlje. No, ti ruski uspjesi nemaju veći strateški značaj makar su skupo plaćeni gubicima na njihovoj strani.

"Tvrdnje Moskve kako je obrana Ukrajine pred kolapsom i kako će ubrzo zauzeti cijelu Ukrajinu je njihova puka želja iz snova", napominje Kusan. "Za to jednostavno nemaju pričuve."

Trump vjeruje u bajke iz Kremlja

Hanna Schelest iz instituta Ukrainian Prism misli kako posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff, svaki put kad se vrati iz Moskve donosi "ruski pogled na stvarnost". Još od početka rata prije tri godine je Kremlj uvjeren kako je Rusija daleko snažnija vojna sila i kako još dugo može voditi rat, dok je Ukrajina slaba i nikome nije potrebna. "Zbog toga je Trump uvjeren kako čini Ukrajini uslugu."

Schelest smatra da bi svatko tko dođe u Bijelu kuću trebao Trumpu reći što govori Ukrajina. Stanje jest teško, ljudi su umorni od rata, ali ona nije poražena. Ne samo da teško može prihvatiti priznavanje Krim kao ruskog teritorija, nego su tu i besmisleni ustupci Kremlju kada se traži da Ukrajina ne postane članicom NATO-a.

Naravno da kod tog pitanja Washington ima odlučujuću riječ, ali Schelest smatra kako tu treba biti pragmatičan: "Na Ukrajinu se vrši pritisak da sama odustane od ulaska u NATO. Nama bi najviše odgovaralo da to pitanje ostane otvoreno. Ako nigdje ne piše 'crno na bijelo' kako Ukrajina nema pravo pristupiti NATO-u, mogla bi joj se ostaviti mogućnost članstva, makar ne odmah. Jer i u Washingtonu i u Moskvi se mogu promijeniti političke okolnosti", kaže Schelest.

Isto je i Ukrajini i Rusiji

Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko smatra kako se SAD nalazi na krivom putu. On vrši pritisak na Ukrajinu i prisiljava ju na značajne ustupke te istovremeno izlaze u susret Rusiji, iako su zaraćene strane na bojišnici otprilike u istoj poziciji, bez obzira na to što Trump misli, kaže Fesenko. I dodaje da SAD požuruje Ukrajinu da prihvati takav nepovoljan sporazum i prijeti svojim povlačenjem iz pregovora jer "Washington ima i važnijih pitanja", kako je nedavno izjavio američki ministar vanjskih poslova Rubio. Fesenko ne misli kako će se potpuno povući, ali će odgoditi svoje djelovanje do neke povoljnije prilike. „To je za nas loše, ali definitivno nije gore nego priznati Krim kao ruski. Jer ono što bi uslijedilo bilo bi još gore. Stalno bi slijedili zahtjevi za novim područjima i uvjetima", smatra Fesenko za DW.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je za postaju BBC izjavio kako bi Ukrajina doista mogla odstupiti određene teritorije: „Trenutno se mnogo raspravlja o mogućem dogovoru. Jedan od scenarija je ustupanje područja. To nije pošteno. Ali radi mira, privremenog mira, to bi možda moglo biti privremeno rješenje.“. Prema Kličku, ukrajinski predsjednik Zelenski bi mogao, pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Trumpa na Ukrajinu, „biti prisiljen donijeti bolnu odluku“.