Dnevni.ba - PRELOADER

JEDAN OD KLJUČNIH UVJETA: Uzalud SAD i EU, političari bez dogovora oko izborne reforme

10 Kol 2023


JEDAN OD KLJUČNIH UVJETA: Uzalud SAD i EU, političari bez dogovora oko izborne reforme

Političari igraju po trenutnim pravilima, ali najčešće na način da ta pravila krše. I krše ih bez posljedica, što dovodi do kulture nekažnjavanja koja urušava institucije i potkopava povjerenje građana u demokraciju

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Oko izmjene izbornog zakona godinama su se vodili intenzivni pregovori među bh političarima.

Zbog stalnih političkih kriza s raznim akterima, sada je ta vrlo važna tema skoro potpuno zanemarena. No, to je jedan od ključnih uvjeta iz 14 prioriteta koje je EK stavila pred BiH. Nema pomaka.

Uzalud posredovanje EU-a i SAD-a – Nema dogovora među bh strankama

Nije ostvaren napredak u rješavanju ključnog prioriteta 1 iz Mišljenja Europske komisije (EK) vezano za izborne standarde. Unatoč intenzivnom posredovanju, političke stranke se nisu uspjele dogovoriti o reformama kako bi ustavni i pravni okvir uskladile s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Iako je Središnje izborno povjerenstvo uvelo određena poboljšanja putem podzakonskih akata, Parlament nije usvojio izmjene i dopune izbornog zakona kako bi se provele neprovedene preporuke OSCE/ODIHR i GRECO, uključujući i one o transparentnosti financiranja političkih stranaka – ovo je samo dio kritike usmjerene prema bh političarima u Izvješću o BiH za 2022. godinu.

Ističe se kako se parlamentarne stranke nisu mogle dogovoriti oko rješenja za ustavnu i izbornu reformu kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s presudamaSejdić-Finci i presudama u sličnim predmetima, unatoč intenzivnom posredovanju EU i SAD-a u pregovorima.

Unatoč međunarodnoj medijaciji bh političari nisu došli do rješenja za reformu izbornog zakona. Naime, u Izvješću se navodi da su od srpnja 2021. do ožujka 2022., EU i SAD, uz pomoć Venecijanske komisije, organizirale razgovore između političkih stranaka o paketu izbornih i ustavnih reformi kako bi se poboljšali izborni standardi, uklonila diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta iz Ustava u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), pružio novi izborni model za Predsjedništvo, i reformirao Ustav F BiH kako bi se poboljšala funkcionalnost tog entiteta.

-Unatoč intenzivnom posredovanju, stranke nisu mogle naći rješenjeu skladu s europskim standardima prije izbora 2022. godine, ocjenjuje se.

Odbacivanje, opstrukcije, blokade…

Podsjeća se kako Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva nije mogla podržati nacrt izmjena i dopuna za provedbu preporuka OSCE/ODIHR i GRECO. Paket izmjena i dopuna, koje su pripremljene uz podršku EU i OSCE/ODIHR, kako bi se poboljšao integritet i transparentnost izbornog procesa, dostavljen je parlamentu u travnju 2022. godine, ali je odbijen.

-Parlament je odbacio zakonodavne izmjene za unapređenje izbornih standarda, ozbiljan je zaključak u ovom Izvješću koji, zapravo, pokazuje koliko je niska razina „europske opredijeljenosti“, a koju stalno i deklarativno ističu upravo svi vodeći političari u BiH.

Nadalje, u Izvješću EK o BiH za prošlu godinu, također se ocjenjuje kako određeni broj odluka Ustavnog suda još uvijek nije u potpunosti proveden te da Vijeće ministaranije poduzelo nikakve korake na izradi nacionalnog programa za usvajanje acquisa EU.

-Zbog političke opstrukcije, Ministarstvo financija i trezora sprječavalo je nesmetanu organizaciju izbora u listopadu 2022. godine uskraćivanjem potrebnih sredstava. Zbog političkih prepreka, Ministarstvo financija i trezora je otežalo nesmetanu organizaciju izbora u listopadu 2022. godine time što je zadržalo potrebna sredstva, a 6. lipnja 2022. godine, Visoki predstavnik je izvršnim ovlaštenjima dodijelio potreban proračun SIP-u, navode se i (ne)prilike koje su pratile organizaciju prošlogodišnjih, općih izbora.

No, iako je u siječnju i svibnju SIP usvojio podzakonske akte koji uređuju neka od pitanja iz preporuka OSCE/ODIHR i GRECO o transparentnosti financiranja stranaka, uključujući transparentnost troškova kampanje i kazne za kršenja) i integritetu procesa registracije glasača u inozemstvu, podsjeća se kako nisu poduzeti koraci za usklađivanje propisa o registraciji političkih stranaka u cijeloj BiH.

Christian Schmidt

Schmidt intervenirao u izmjene Izbornog zakona, od političara se očekuje nastavak

Spominju se i odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je Istog dana, netom nakon zatvaranja birališta u izbornom danu nametnuo značajne izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, kao i, potom, njegove odluke o dopuni izbornog zakona i zakon o financiranju državnih institucija kako bi se spriječila takva i slična blokiranja u budućnosti.

-Ove mjere imaju za cilj poboljšati funkcionalnost FBiH i osigurati blagovremenu provedbu rezultata izbora iz listopada 2022., utemeljuje se ambijent za daljnju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obveza koje je BiH preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava, bilo je pojašnjenje za posezanjem za bonskim ovlastima iz OHR-a.

-Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Daytonski mirovni sporazum i Ustav, uz istodobno sprječavanje zlouporabe ili paralize sustava. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje neizravno izabranih tijela, priopćeno je, između ostaloga, iz Schmidtovog ureda.

Međutim, i ove Schmidtove odluke u određenim političkim strankama shvaćene su kao udar na „građansko“ te su potaknuti i pozivom iz pojedinih stranaka, prvenstveno SDA i DF-a, uslijedili veliki prosvjedi pa i prijeteće poruke protiv visokog predstavnika koji su, s vremenom, blijedili.

Međutim, visoki predstavnik je imao i vrlo jasnu poruku: „Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno“.

Političari ne žele sustavno rješenje jer su dio manipulacija?

Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije 'Pod lupom' kaže kako na pitanje 'zašto se bh godinama ne mogu usuglasiti oko promjene Izbornog zakona', postoje dva odgovora.

U ovom kontekstu za podsjetiti da je Koalicija 'Pod lupom' osnovana u svibnju 2014. s ciljem provođenja projekta građanskog, nestranačkog promatranja izbora te da ju čini pet nevladinih organizacija iz cijele BiH u svojstvu punopravnih članica: Centri civilnih inicijativa (CCI), Centar za građansku suradnju iz Livna (CGS Livno), Udruženje građana ”Demokratija-Organiziranje-Napredak” iz Prijedora (DON Prijedor), Forum građana Tuzle (FGT Tuzla) i Institut za razvoj mladih i zajednice ”Perpetuum Mobile” iz Banja Luke (PM Banja Luka).

Tako Jovanović za Dnevni list kaže kako jedan razlog, kao odgovor na navedeno pitanje,  nude sami političari te da se uglavnom se svodi na nemogućnost dogovora oko krupnih „političkih tema“.

-Tu se prije svega misli na implementaciju obveznih odluka domaćih i inozemnih sudova koje se izravno tiču izbornog procesa. I to je dobrim dijelom točno. Drugi odgovor je da to istinski niti ne žele. Političari, pogotovo oni koji se domognu vlasti, a zbog kompleksnosti sustava rijetki su kojima to ne uspije bar na nekoj razini, navikli su na trenutna pravila igre koja uključuju i mnoge manjkavosti i prostor za manipulaciju. Političari igraju po trenutnim pravilima, ali najčešće na način da ta pravila krše. I krše ih bez posljedica, što dovodi do kulture nekažnjavanja koja urušava institucije i potkopava povjerenje građana u demokraciju, kaže Jovanović.

On smatra kako se često jedan dogovor uvjetuje drugim - ako nema političkih, nema ni tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH.

-Smatram to pogrešnim. Tehnička unaprjeđenja izbornog procesa su jednako suštinski važna jer sprječavaju izborne krađe koje se dokazano događaju. Ne postoji valjan argument zašto neka politička stranka ne bi podržala sustavna rješenja koja smanjuju prostor za manipulacije i korumpirane pojedince – izuzev ako i sami u tome sudjeluju i ako im to donosi dobit, vrlo je jasan projekt menadžer Koalicije 'Pod lupom'.

-Problem je što nemogućnost dogovora traje frustrirajuće dugo jer izabrani političari nisu spremni na kompromis. Za to vrijeme, građani ne mogu čekati bolji život i uglavnom odlaze jer djeluje da nikada neće ni biti bolje od ovog što trenutno imamo, zaključuje.

Izborni proces u BiH najduži na svijetu

Međutim, u BiH predugo ne traju samo pregovori oko izmjene izbornog zakona već i sam izborni proces.

-Za to ne postoji argumentiran razlog. Ako pitate SIP BiH, to je zbog niza kompliciranih procedura koje prethode izbornom danu. Ali mnoge od tih procedura traju nerazumno dugo i mogu biti izmještene iz izbornog perioda. Zakonodavac je nekada propisao izborne rokove i tako je ostalo i 20 godina poslije. Daleko je lakše da se stvari desetljećima rade na isti način, iako su izgubile smisao, nego da napravite promjenu, ocjenjuje Jovanović.

Za ovo ima i vrlo logično pojašnjenje - rijetko tko svojevoljno pristaje na promjene, pogotovo ako te promjene donose više posla, a posebno ako je riječ o javnoj upravi.

-Dakle, dobrim dijelom je riječ o konformizmu izborne administracije kojoj je na ovaj način olakšan posao jer se faze u implementaciji izbornog procesa provode postupno i bespotrebno odugovlače. Primjera radi, izborni period u BiH traje 180 dana i najduži je na svijetu. Izborni period u susjednim državama traje od 40 dana u Hrvatskoj, 50 dana u Srbiji, do 75 dana u Crnoj Gori. Usporedba pojedinih segmenata izbornog procesa ilustrira ovaj problem još više – za ovjeru političkih subjekata i kandidacijskih listi u BiH nam treba 105 dana a u Crnoj Gori svega 15, određivanje lokacija biračkih mjesta u BiH traje 130 a u Hrvatskoj 30 dana, navodi.

Pri tom podsjeća kako je Koalicija Pod lupom stava da izborni period treba biti značajno skraćen te da je to moguće odmah učiniti s 180 na 120 dana,  bez ikakvih posljedica.

-To će pozitivno utjecati na građane birače, učinkovitost izborne administracije, te potencijal za reforme u neizbornom periodu, smatra Jovanović.

Što je ključno u izmjeni Izbornog zakona?

U konačnici, a iz pozicije građanskih, nestranačkih promatrača izbora Koalicije Pod lupom, ističe kako je najvažnije žurno poduzeti tri koraka u unaprjeđivanju izbornog procesa.

-Smanjiti mogućnost ljudskog i stranačkog utjecaja na izborni proces kroz uvođenje novih tehnologija u izbore na izborni dan – elektronsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski unos rezultata izbora sa biračkog mjesta; Izvršiti reformu biračkih odbora na način da se vrati mehanizam samokontrole koji je u potpunosti obesmišljen i dijelom depolitiziraju birački odbori; i jačati ulogu tužiteljstva i policije u adresiranju pritisaka na birače i drugih izbornih prijevara. Smatramo da bi navedena unaprjeđenja dovela do transparentnijih, slobodnijih i poštenijih izbora u BiH, te dobrim dijelom vratilo povjerenje građana u izbore, zaključuje Dario Jovanović iz Koalicije 'Pod lupom'.

Također, dodaje, kako je iz pozicije međunarodnih standarda u izborima, neizmjerno važno implementirati sve obvezujuće presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore, te preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije.  Postoji li ikakva jamstva da će to i učiniti bh političari i donositelji odluka?

Manipulacije izborima: 'Pravosuđe ključno ili ćemo imati kriminalce u vlasti'

Koalicija Pod lupom dugoročno promatra redovite izbore u BiH, prati zakonitost procesa prije, tijekom i neposredno nakon izbornog dana.  Jovanović navodi da su uočene nepravilnosti uglavnom vezane za period prije ili tijekom izbornog dana.

On ističe kako su najozbiljnija vrsta nepravilnosti u izborima koja ima izravan utjecaj na izborni rezultat su nezakoniti pritisci na birače, uvjetovanje otkazima zaposlenih u javnoj upravi, nuđenje koruptivnih benefita u zamjenu za glas na izborima, uskraćivanje zakonom zajamčenih prava ukoliko se ne glasa za određenog pojedinca ili stranku, otvorene prijetnje i ucjene, zastrašivanja itd.

Dario Jovanović

Izuzev spomenutih, Jovanović kaže kako u periodu prije izbornog dana zapaža nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima i tzv. fantomskim političkim subjektima, zloupotreba javnih resursa u stranačke svrhe, angažman javnih službenika u kampanji političkih stranaka, kršenje pravila u izbornoj kampanji uključujući i kampanju u vremenu kada je zakonom zabranjena, govor mržnje itd., kao i proceduralni propusti i kašnjenja u poštivanju izbornih rokova od strane izborne administracije.

Ističe i kako se tijekom izbornog dana, najozbiljnije nepravilnosti odnose na manipulaciju izbornim rezultatima – glasanje umjesto neizašlih na izbore nakon 19 sati, poništavanje glasova i pravljenje nevažećih listića za političke oponente, dodavanje preferencijalnih glasova za kandidate unutar listi političkih subjekata, te unos lažnih rezultata izbora u obrasce ili sustav za obradu rezultata. Tijekom procesa glasanja, najčešće nepravilnosti su obiteljsko glasanje tj. glasanje više osoba u kabini, zloupotreba pomoći pri glasanju i propusti članova biračkih odbora u procedurama u izbornom danu.

-Moram naglasiti da je većina navedenih nepravilnosti kazneno djelo prema svim kaznenim zakonima u BiH, te su za iste predviđene kazne zatvora do 5 godina. Samo stroge sankcije koje su odvraćajućeg karaktera i koje se redovno i blagovremeno izriču izvršiteljima i nalogodavcima ovih kaznenih djela mogu srušiti kulturu nekažnjavanja temeljenu na sustavnoj korupciji i zarobljavanju institucija od strane političkih stranaka. Najveći dio odgovornosti je na pravosuđu i istražnim organima. U suprotnom, ako netko kriminalnim radnjama dolazi u priliku obnašanja vlasti, imati ćemo kriminalce u vlasti, upozorava Jovanović.

EU


EU I BIH

Projekt 'Digitalna Europa': Digitalni most ka europskim standardima

Program Digitalna Europa je program financiranja Europske unije usmjeren na uvođenje digitalne te...

15 Srp 2024

EU I BIH

Projekt Horizon Europe: Dodatni poticaj akademskoj zajednici u Bosni i Hercegovini

Horizon Europe je okvirni program Europske unije usmjeren na istraživanje i inovacije. Cilj je oj...

10 Srp 2024

Mostar postaje izvor ideja za mlade europske poduzetnike/ce

Da Mostar mladima može ponuditi daleko više od turističkih sadržaja potvrđuju i brojne org...

09 Srp 2024