Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da jedna osoba umre od ujeda zmije svakih četiri do šest minuta, a više od trećine svih žrtava je mlađe od 20 godina.

„Dok su zmije otrovnice široko rasprostranjene u tropskim i umjerenim regijama svijeta, u rasponu od tropskih kišnih šuma do sušnih pustinja, pa čak i ledenim tundrama iznad arktičkog kruga, najveći uticaj na javno zdravlje javlja se u zemljama s niskim i srednjim prihodima u tropskom i suptropskom okruženju”, rekao je Dejvid Vilijams, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za zmije i ujede zmija, na brifingu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Govoreći uoči Međunarodnog dana svjesnosti o ugrizu zmija, koji se obilježava svakog 19. septembra, istakao je da se svake godine dogodi 1,8 do 2,7 miliona slučajeva ugriza zmija, što rezultira sa oko 81.000 do 138.000 smrtnih slučajeva, javlja Anadolija. 

„Najviše ugriza zmija događa se u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, dok je procijenjeno da je 1,2 miliona ljudi umrlo od ugriza zmija samo u Indiji u periodu od 2000. godine do 2019., u prosjeku 58.000 godišnje“, rekao je Vilijams.

Naglasio je da svi ugrizi zmija ne uzrokuju smrt, ali za svaku osobu koja umre, još tri ostaju s "dugotrajnim ili trajnim invaliditetom" kao što su fizički ožiljci ili čak amputacija.

Prema njegovim riječima područja koja su najviše pogođena ugrizom zmija nemaju pristup adekvatnim tretmanima.

"Protuotrovi, najefikasniji tretmani koji su trenutno dostupni, su u kritično nedostatku u mnogim najteže pogođenim regijama svijeta, a jedna studija procjenjuje da je podsaharska Afrika imala pristup za manje od tri posto godišnjih potreba", rekao je Vilijams.

Skrenuo pažnju na potencijalni uticaj klimatskih promjena na populaciju zmija otrovnica, distribuciju i kontakt s ljudima.

„Klimatske promjene mogle bi proširiti raspon i obilje zmija otrovnica, potencijalno prisiljavajući neke vrste u nova okruženja gdje će doći u kontakt s ljudima koji ih ranije nisu susreli“, upozorio je Vilijams.