Piše: V.S.Herceg

Dok se, posebice nakon ruske agresije na Ukrajinu, često govori kako zemlja pod vodstvom Vladimira Putina ima značajan politički utjecaj u BiH, a posebno u entitetu Republika Srpska, analize ekonomskog utjecaja Rusije u BiH pokazuju suprotno - da se radi o više nego ograničenoj ekonomskoj suradnji.

Majda Ruge, viša suradnica za politiku proširenja u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR - European council on foreign relations) u svojoj analizi pod naslovom 'Kako ruski revizionizam prijeti Bosni i Hercegovini', posebno se osvrće na ovaj zanimljiv segment kada je riječ o ruskom utjecaju u BiH.

„Ljubav“ u brojkama: Rusija čini 0,28% od ukupnog izvoza i 1,56% uvoza RS-a

Ona se osvrće na podatke koji pokazuju da je za sedam mjeseci 2022. godine, Rusija je činila tek oko 2,4% uvoza BiH i 0,3% njenog izvoza. Ono što će mnoge začuditi je da su ove brojke u Republici Srpskoj još niže: Rusija čini 0,28% od ukupnog izvoza tog entiteta i 1,56% uvoza. Usporedbe radi, u istom vremenskom razdoblju EU je činila oko 74% izvoza BiH, a 69,9% izvoza Republike Srpske u EU.

Sličan omjer je i kada je riječ o izravnim, stranim ulaganjima. Rusija osigurava samo 1,5% izravnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku, u usporedbi s 55% zemalja članica EU-a. Za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, izravna strana ulaganja iz Rusije čine 4% ukupnih izravnih, stranih ulaganja.

Prije ruske agresije na Ukrajinu u veljači ove godine, ruska ekonomska aktivnost u BiH bila je koncentrirana na financijski i energetski sektor. Zapadne sankcije od tada su prisilile ruske banke da izađu iz BiH, a dvije domaće banke preuzele su lokalne podružnice Sberbanke nakon što je doživjela krizu likvidnosti.

U energetskom sektoru, BiH gotovo cjelokupan plin uvozi iz Rusije. Ali to čini samo 3,3% ukupnog energetskog mixa – daleko manje od prosjeka EU-a od 26%. Federacija Bosne i Hercegovine troši većinu ovog energenta. Rusija je ponekad koristila svoj plinski monopol u BiH kako bi kaznila FBiH, naplaćujući relativno visoku cijenu plina, navodi Indikator.ba.

U međuvremenu, naftni derivati ​​čine više od 28% bh energetskog miksa. U Republici Srpskoj, najveći udio na naftnom tržištu drži ruska tvrtka Optima Grupa – čija matična tvrtka, Neftegazinkor, kontrolira oko 30% naftnog tržišta. Optima grupa posjeduje Rafineriju nafte Brod, koja od 2018. godine ne prerađuje naftu i Rafineriju ulja Modriča.

Rusija ima malo ekonomskih poluga u BiH, a još manje u RS-u

Podsjetimo da je banjalučki poslovni portal Capital.ba, prošle godine opširno pisao na ovu temu. Vlasnici 'Optima grupe' Banja Luka, investitori iz Rusije, za nepune tri godine 'upumpali' su u to poduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju.

Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u Republici Srpskoj od njenog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvija pod velom tajne i daleko od očiju javnosti. Ono što je čudno, a usput i zabrinjavajuće, je da nadležne institucije nisu previše upućene u te transfere niti su im poznate namjere zbog kojih Rusi sve to rade", pisao je Capital u lipnju prošle godine.

Capital pri tom napominje da je 'Optima grupa' 2020. godine doživjela poslovni preporod - Nakon deset „sušnih“ godina, gdje su u svakoj poslovali negativno  i zbirno napravili minus od 1,5 milijardi maraka, u 2020. godini su prijavili prihode od 692 milijuna KM i dobit od 65,3 milijuna maraka.

U plusu je tada bila i "sestrinska" Rafinerija nafte Brod, koja je te godine prijavila dobit od 71,7 milijuna KM, iako dvije godine nije preradila niti jednu litru nafte. Koliko je teško pratiti što se u ovim povezanim poduzećima događa najbolje govori to da su i sami revizori zbunjeni. Revizorska kuća Deloitte se suzdržala od davanja mišljenja na financijsko izvješće Rafinerije za 2020. godinu jer nisu mogli pribaviti dovoljno dokaza na osnovu kojih bi mogli formirati mišljenje.

Međutim, viša suradnica ECFR-a, Majda Ruge u svojoj analizi navodi da ove dvije rafinerije sada bilježe gubitke koji iznose više od milijardu KM. Optima grupa trenutno ima obveze veće od 1,2 milijarde KM. Dugovi koje su ruske naftne kompanije nakupile vjerojatno će postati teret Republici Srpskoj. Kada bi vlasti u Republici Srpskoj preuzele dvije rafinerije u situaciji sličnoj nedavnoj Sberbank, naslijedile bi domaće dugove Optima grupe.

"Dakle, Rusija ima malo ekonomskih poluga u BiH, kao i entitetom Republika Srpska. Zapravo, sposobnost Rusije u potvrdi svojih ciljeva u BiH je izvanredna, s obzirom na njenu ograničenu ekonomsku moć i ona uglavnom počiva na činjenica da se njeni ciljevi poklapaju s ciljevima njenih promotora u BiH koji imaju veliku ustavnu moć koja im omogućuje značajan utjecaj u procesu donošenja odluka", zaključuje ona.

RS teško da sebi može priuštiti odcjepljenje – ostala bi novca iz BiH, investicija iz EU-a…

Analizirajući ruske ciljeve u BiH, Ruge navodi kako su, prije ruske invazije na Ukrajinu, mnogi zaključili da će Kremlj progurati neovisno RS kao način destabilizacije EU-a.

"Sve ovo otvara pitanje bi li se RS mogla odcijepiti bez vanjskog financiranja i bi li Rusija pružila takvu potporu. Većina procjena sugerira da RS to sebi ne može priuštiti. Primjerice, ukoliko bi se RS povukla iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, preko koje dobiva transfere u neizravnim prihodima od središnje vlade, to bi koštalo stotine milijuna eura proračunskih prihoda RS-a. Također, odcjepljenje RS-a dovelo bi do gubitka financijske pomoći EU-a i značajnog pada izravnih stranih ulaganja i trgovine, koja uglavnom dolazi iz zemalja članica EU-a", navodi u svom tekstu Ruge.

Ona pri tom podsjeća da, kada bi Narodna Skupština RS-a (NSRS) provela svoje zaključke o odcjepljenju, morala financirati institucije RS-a.

"A što je najvažnije, Vlada RS-a ima 400 milijuna eura plaćanja duga vanjskim vjerovnicima koji dospijevaju 2023.godine, što je oko 24% godišnjih poreznih prihoda proračuna RS-a. Dok i Rusija i Kina žele demontirati prisutnost Zapada u BiH, najvjerojatnije nitko od njih neće financirati formiranje institucija. Rusija nije uskočila u pomoć Vladi RS u financijskim poteškoćama tijekom pandemije Covid-19 ili drugih kriza. Nije ispunila ni obećanje iz 2014. da će Vladi dati 250 milijuna eura kredita", stoji, između ostaloga u njenoj analizi u kojoj zaključuje kako bi, prema svemu navedenom, RS teško mogla priuštiti odcjepljenje.

"Rusija je u BiH uvijek bila destruktivac po "niskoj cijeni" i čini se malo vjerojatnim da će promijeniti taj pristup u trenutku kada je rusko gospodarstvo pod teškim pritiskom zapadnih sankcija. Tu je i činjenica da se ruski ciljevi najbolje osiguravaju time da BiH, što je moguće više, bude nefunkcionalnija bez mijenjanja njenih granica kako bi tako što više bili ugroženi interesi Zapada. Do sada je Rusija mogla slijediti svoj cilj uz mala ulaganja", zaključuje u svojoj analizi Ruge.