Prije 20 godina u kinima se prikazivao film ‘Dan poslije sutra‘, koji se tada mogao činiti kao još jednim osrednjim uratkom o klimatskim promjenama, prenosi Jutarnji list.

Znanstvenici, međutim, upozoravaju da bi ovaj film uskoro mogao postati stvarnost, budući da novo istraživanje pokazuje da bi klimatske promjene mogle gurnuti Europu u ledeno doba, Daily Mail.

Istraživači sa Sveučilišnog koledža u Londonu otkrili su da bi Golfska struja, topla, brza morska struja u Atlantiku, mogla biti posebno osjetljiva na promjene klime.

Njihovo istraživanje sugerira da bi globalno zatopljenje moglo dovesti do kolapsa Golfske struje, što bi snizilo temperature u Europi za 15 Celzijevaca.

- Ako u budućnost vjetrovi budu slabiji, kao što je prikazano u nedavno studiji koja koristi klimatske modele, to bi moglo značiti slabiju Golfsku struju i hladniju Europu, poručuje dr. Jack Wahrton, voditelj istraživanja.

Golfska struja je topla morska struja koja teče istočnom obalom Sjeverne Amerike i preko Atlantika do Europe.

Dok stiže, oslobađa toplinsku energiju u atmosferu, čime se temperature u Europi održavaju više nego što bi inače mogle biti.

Neka su istraživanja i ranije ukazala na slabljenje obrazaca oceanskih struja koje pokreću klimu našeg planeta.

No, da bi shvatili kako bi velika promjena klimatskih uvjeta mogla utjecati na Golfsku struju u budućnosti, istraživači su se morali zagledati daleko u prošlost.

Prije otprilike 20.000 godina, Zemlja je bila u obruču posljednjeg ledenog doba kada je veći dio sjeverne hemisfere bio prekriven debelim ledenim pokrivačem.

Međutim, istraživači sada misle da je Europu grijala posebno jaka Golfska struja.

Istraživači su prikupili uzorke sedimenta s lokacija duž obala Sjeverne Karoline i Floride kako bi istražili prisutnost drevnih mikroorganizama zvanih foraminifera.

- Korišteni su fosili foraminifera koje su živjele tijekom posljednjeg ledenog doba jer kemijski sastav njihovih ljuštura bilježi gustoću vode u kojoj su živjeli dok su bili živi, rekao je koautor studije profesor David Thornalley.

Budući da je voda Golfske struje vrlo topla, manje je gusta od subpolarne vode pa su istraživači mogli koristiti gustoću koju su zabilježile školjke ne bi utvrdili u kojemu bi smjeru Golfska struja tekla.

Budući da ova brža struja može nositi veće komade materijala, istraživači su također promatrali različite veličine zrnaca u sedimentu kako bi utvrdili njezinu brzinu. Koristeći vlastita mjerenja i nešto oceanske fizike, istraživači su izračunali da je Golfska struja bila dvostruko dublja i dvostruko brža nego što je danas.

- Otkrili smo da je tijekom posljednjeg ledenog doba Golfska struja bila puno jača zbog jačih vjetrova preko suptropskog sjevernog Atlantika. Posljedično, Golfska struja je i dalje prenosila mnogo topline prema sjeveru, unatoč tome što je ostatak planeta bio daleko hladniji, rekao je dr. Wharton.

Najnovije spoznaje imaju zabrinjavajuće implikacije na našu budućnost s obzirom na to da podaci sugeriraju da snaga Golfske struje ovisi o čimbenicima klime.

- Ocean prenosi goleme količine topline širom svijeta - što je ekvivalentno energiji iz milijuna elektrana. Promjena jačine oceanskih struja stoga može promijeniti smjer raspoređivanja topline. To mijenja našu klimu, a u kraćem razdoblju i naše vrijeme, poručio je profesor Thornally.

Golfska struja samo je jedan dio Atlantic Meridional Turning Circulation (AMOC), goleme mreže struja koje pumpaju toplu vodu diljem svijeta.

Iako se često opisuje kao pokretna traka, profesor Thornally kaže da je o AMOC-u bolje razmišljati kao o ‘nizu međusobno povezanih petlji‘.

Postoji suptropska petlja — čiji je dio Golfska struja — i subpolarna petlja, koja prenosi toplinu dalje prema sjeveru u Arktik.

- Tijekom posljednjeg ledenog doba, kako pokazuju naša otkrića, suptropska petlja bila je jača nego što je danas, dok se smatra da je subpolarna petlja bila slabija, dodaje.

Jedna od najvećih zabrinutosti je da će globalno zagrijavanje poremetiti motor koji pokreće tu suptropsku petlju.

Kada se oceanska voda susreće s ledom oko Grenlanda u subpolarnom sjevernom Atlantiku, brzo se hladi, postajući iznimno gusta i slana.

To uzrokuje da voda pada prema dolje, povlačeći vruću vodu za sobom i stvarajući golemu cirkulaciju. Topljenjem slatke vode s grenlandskog ledenog pokrova razrjeđuju se hladne slane vode čime se smanjuje njihov gustoća.

Neka istraživanja pokazuju da bi to moglo usporiti promet suptropske petlje i oslabiti Golfsku struju.

Isto tako, autori ovog rada ističu kako nedavne studije pokazuju da klimatske promjene već slabe snažne sjevernoatlantske vjetrove koji potiču Golfsku struju.

- Nije uvijek poznato koliko su oceanske struje odgovorne za prijenos topline oko planeta i oblikovanje naše klime.

Paradoksalno, zatopljenje klime moglo bi ohladiti veći dio Europe remećenjem AMOC-a, poručuje koautor studije profesor Mark Maslin.

Iako znanstvenici tvrde da ne mogu biti sigurni koliki će utjecaj imati, malo vjerojatni potpuni kolaps Golfske struje temperature bi mogle pasti između 10 do 15°C u Europi.

Ističu kako trenutni klimatski modeli ukazuju na slabljenje Golfske struje koja ‘oštećuje‘ kontinentalnu poljoprivredu i vremenske prilike.

Baš kao što se to dogodilo u filmu Dan poslije sutra istraživači primjećuju da bi to moglo također dovesti do porasta razine mora diljem Sjeverne Amerike.

- Promjene u AMOC-u također će uzrokovati promjene razine mora oko sjevernog Atlantika, uz značajna povećanja (desetke centimetara) duž sjevernoameričke istočne obale. Međutim, čak i skromnije slabljenje AMOC-a i dalje će utjecati na kretanje topline, što će poremetiti naše uobičajene vremenske obrasce i smatra se da će dovesti do ekstremnijih vremenskih događaja, uključujući poplave, toplinske valove i suše‘ dodao je profesor Thornally.