BERLIN - Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH, smatra da je, s novoizabranim predsjednikom SAD-a Joe Bidenom, na svjetsku scenu stupio političar koji bi stvari u BiH mogao porenuti s mrtve točke. Schwarz-Schilling je bio jedan od onih koji su dovoljno rano apelirali na svjetsku javnost da prepozna agresore u krvavim ratovima na Balkanu i da spriječi daljnje krvoproliće.

No njegovi napori su tada bili uzaludni te je on, iz prosvjeda zbog pasivnosti Njemačke vlade, 1992. dao ostavku na funkciju ministra pošte i telekomunikacija Njemačke.

Ne smijemo ponavljati greške iz devedesetih

Nakon rata Schwarz-Schilling se vratio aktivno u regiju Zapadnog Balkana, najprije kao međunarodni medijator za BiH a 2006. i kao visoki predstavnik u BiH, na kojoj je ostao svega godinu i pol dana. No, i nakon toga se nastavio zalagati za jaču internacionalizaciju problema zvanog BiH.

Schwarz-Schilling i dalje je mišljenja da manjak angažmana, prije svega Europske unije, vodi k tomu da se BiH, zemlja praktički u srcu Europe, svakim danom sve više udaljava od utjecaja te iste Europe. Posljednji dokaz njegova angažmana je i nedavno objavljena knjiga “Proigrani mir u Bosni. Europski nauspjeh na Balkanu“.

U razgovoru prilikom predstavljanja knjige u predstavništvu Savezne pokrajine Hessen u Berlinu, Schwarz-Schilling je u razmjeni mišljenja s novinarom Stephanom Detjenom ponovio svoj apel iz 1992.

“Mi ne smijemo opet tolerirati dezintegrativne procese u BiH“, prenosi riječi tog 90-godišnjeg demokršćanskog političara Deutsche Welle (DW).

Nosio sam odgovornost ministra jedne njemačke vlade

U prosincu 1992. je došlo do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka vlade jer se tadašnji ministar pošte nije mogo suglasiti s odlukom o tome kako reagirati na zbivanja u BiH. I to zbog nesporazuma među različitim ministarstavima.

“Danas se zaboravlja da to nije bio rat dviju vojski već agresija jedne vojske na jedan nenaoružani narod. Tu nismo mogli dulje čekati“, rekao je Schwarz-Schilling dodavši da je, nakon što mu je Helmut Kohl rekao da "nitko nije prisiljen sjediti za vladinim stolom", bilo jasno kako mora nastupiti te je istupio iz vlade.

“Čak je i Kinkel govorio o građanskom ratu. To nije bila istina. Tu je vojska izišla iz vojarni i borila se protiv naroda“, navodi Schwarz-Schilling uz opasku da, kao ministar za poštu i telekomunikacije, nije mogao reći da je u tom svojstvu odgovoran samo za pisma.

“Odgovornost za svaku odluku vlade leži na svakom od ministara u vladi“, obrazložio je.

Bidenova uloga u devedesetima

Schwarz-Schilling je tijekom razgovora u nekoliko navrata emotivno opisivao svoje frustracije zbog inertnosti europskih zemalja tijekom agresije na BiH tijekom devedesetih.

“Amerikanci su mislili: prepustimo to Europljanima koji su otkrili slobodu nakon pada Željezne zavjese. No te 1992. se nije dogodilo ništa i tako je bilo sve do 1995.“, rekao je dodavši da je govor preživjelog holokausta, Ellija Wiesela, prilikom otvaranja Muzeja holokausta u Washingtonu, tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da u Europu pošalje svog ministra vanjskih poslova Warrena Christophera sa zadaćom da Europljane privoli na odlučnije suprotstavljanje srpskoj agresiji u BiH.

“Klaus Kinkel i Helmut Kohl su se pravdali njemačkim Ustavnim sporom o eventualom uplitanju Njemačke u intervenciju NATO-a“, naveo je Schwarz-Schilling te ukazao da iz tog razdoblja proizlazi i iscprno izvješće tadašnjeg predsjednika vanjskopolitičkog odbora Kongresa SAD-a Joea Bidena, koji je predvidio genocid u slučaju da međunarodna zajednica ništa ne poduzme kako bi spriječila zločine i rat u BiH.

Narodi BiH i dalje trebaju pomoć izvana

“Mir iz Daytona je postao moguć jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju. SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu“,  kazao je Schwarz-Schilling i izrazio mišljenje da bi Washington ponovno mogao preuzeti vodeću ulolgu u rješavanju problema u regiji Zapadnog Balkana, kao što je to već učinio u devedesetima.

On cijeni da će se novi američki predsjednik gotovo sigurno ponovno pozabaviti BiH jer je, kako je kazao, vrlo duboko u toj priči.

“Oni koji misle da je on zaboravio BiH se varaju“, smatra bivši visoki predstavnik u BiH koji je dodao da ostaje za vidjeti hoće li se Biden pozvati na punomoći koje ima OHR, tzv. bonnske ovlasti, koje uključuju i mogućnost razrješenja dužnosti demokratski izabranih predstavnika, i tako utjecati na destruktivne sile, prije svega u RS-u. Na kraju predstavljanja svoje knjige, Schwarz-Schilling je zaključio da narodi BiH i dalje trebaju pomoć izvana kako bi stvorili funkcionirajuće demokratsko društvo.

“Potpuno su pogrešni glasovi koji kažu: neka narodi u BiH to sami obave. Kako da jedna zemlja koja nema nikavih iskustava s demokracijom sama izgradi jedan demokratski sustav? I Njemačkoj, koja je imala iskustva Weimarske republike, to nije uspjelo bez pomoći izvana“, zaključio je Schwarz-Schilling. (DW)