Nekima od najsiromašnijih porodica u nizozemskom gradu Arnhemu bit će otplaćeni dugovi. Vlasti smatraju da će time siromašnim porodicama biti omogućen novi životni početak.

Naime, općinski službenici su počeli kucati na vrata domova u okrugu Immerloo, koji je jedan od najsiromašnijih naselja u Nizozemskoj, nudeći otplatu dugova. Vijećnik odgovoran za socijalnu sigurnost Mark Lauriks je izjavio da su ljudi u početku bili sumnjičavi, piše Klix.

Međutim, sumnjičavost je vrlo brzo nestala. Lauriks se nada da će se 40 do 60 porodica prijaviti za učešće u dvogodišnjem pilot projektu otplate dugova, a da se ništa ne traži zauzvrat. Prioritet imaju porodice s djecom, a prilikom razmatranja ko može učestvovati u projektu u obzir se uzima broj onih kojima se duguje, koliko dugo se duguje i drugo.

Otplatu dugova omogućit će četiri humanitarne organizacije, a ne porezni obveznici. Vlasti će imati minimalne troškove u primjeni ovog pilot projekta.

Vijećnik Lauriks smatra da ne funkcioniše postojeći model pomoći porodicama koje su u dugovima. Kako je konstatovao, taj model više košta od samog iznosa duga.

"Ljudi se od dugova doslovno razboljevaju. Kada se dug otpiše, ljudi ponovo preuzimaju kontrolu na svojim životom", mišljenja je.

Prema kompaniji za prikupljanje podataka De Argumentenfabriek, ukupan dug nizozemskih porodica je 2018. godine iznosio između tri i 3,5 milijardi eura dok su troškovi suočavanja s posljedicama dugovanja iznosili 17 milijardi eura.

Pilot projekat u Arnhemu je na tragu inicijativa za otpis dugova u drugim nizozemskim gradovima. Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat), stopa siromaštva u Nizozemskoj, kao jednoj od najbogatijih država Evrope, iznosi 16,5 posto.

Amsterdam je 2020. preuzeo dugove mladih kako bi se mogli školovati ili obučavati za posao. Nadalje, nizozemski mediji su prošle godine objavili da se u Utrechtu prepolovio broj stanovnika u dugovima na 12.000, i to nakon što su gradske vlasti preuzele finansije najsiromašnijih domaćinstava. No, Arnhemov pristup je radikalniji zbog toga što se porodice ne uslovljavaju za preuzimanje dugova.

Profesor historije socijalne sigurnosti na Univerzitetu u Utrechtu Robert Vonk je napomenuo da se dug dugo smatrao propustom, nečim nemoralnim, nečim što ima konotacije zločina. S obzirom na to, smatra da se spomenutim oblikom pomoći poručuje da se može iskupiti za nešto loše, piše list Guardian.