Za situaciju u Bosni i Hercegovini međunarodna je zajednica isto toliko odgovorna koliko i bh. političke elite, koje su neodgovorne, kazao je u BHT1 uživo europarlamentarac i zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.

On je u razgovoru za BHRT, među ostalim, komentirao ulogu međunarodne zajednice u pregovorima bh. političara o izmjeni Izbornog zakona BiH, ali i najave iz Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti s države na entitet.

-Demokracija je poznata i po tome što ima dugi dah. I dalje ćemo nastaviti pregovore s ljudima za koje mislimo da mogu provesti reforme. Prije svega, one reforme koje su potrebne BiH da ispuni 14 točaka koje su neophodne kako bi počeli pristupni pregovori s Europskom unijom, naveo je Juratović poručivši kako se snažno zalaže za kompromis, a ne "konsenzus na najnižoj razini".

Kompromis

-Kompromis mora biti takav da sve strane imaju iz toga dobitak, odnosno da se progresivno krene dalje s demokratskim razvojem BiH, a to je sada u prvom planu, poručio je Juratović.

Upitan je li krajnje vrijeme da međunarodna zajednica u BiH preuzme stvar u svoje ruke, Juratović podsjeća da su potpisivanjem Daytonskog sporazuma postavljeni temelji na osnovu kojih se može voditi dijalog u miru i tražiti rješenje za budućnost.

-Kada me ljudi na ulici u Sarajevu pitaju hoće li biti rata, onda je to, po meni, neka vrsta bankrota. No ja, kao demokrat, i mnoge moje kolege, ne želimo da to bude bankrot, već da se ne posustane na tome da BiH uđe u red suvremenih demokratskih zemalja, poručio je Juratović.

Govoreći uoči posebne sjednice Narodne skupštine RS-a, koja bi, prema najavama, trebala raspravljati o vraćanju nadležnosti s države na entitet RS, ovaj zastupnik SPD-a u Bundestagu ponovno u prvi plan stavlja integritet države BiH i razvoj demokratskog sustava na putu ka eurointegracijama.

-Integritet BiH se mora održati, a razvoj demokratskog sustava BiH mora biti nastavljen. Prioritet je da i jedna i druga strana dobiju funkcionalne institucije koje će biti demokratsko kontrolirane i koje će, prije svega, profunkcionirati, a to su pravosuđe, osnovna ljudska prava i svi elementi nužni za demokratski razvoj BiH, smatra Juratović.

Ako se primjenjuje sankcije, mora postojati i jasna agenda i strateški plan  

Sugovornik BHRT-a je i ranije ukazivao da međunarodna zajednica u BiH treba uvesti načelo sankcija, ali i nagrade. Kako sankcionirati nekoga ako ni u EU nema jedinstvenog stava?

-Mogućnost sankcija uvijek postoji, pri čemu se mora paziti na jedno, a to je da se sankcionira osobe, a ne cijeli narod. U suprotnom se jača upravo one strukture koje mi želimo slabiti, a to su ljudi koji se bave političkim kriminalom, kategoričan je Juratović koji ocjenjuje nerazumljivim da je MMF ponovno dao pola milijarde BiH bezuvjetno.

-Ubuduće se sav financijski priljev koji ide izvana u BiH treba kondicionirati upravo političkim reformama koje vode BiH dalje, istaknuo je i obrazložio da se, ako se primjenjuje sankcije, onda mora imati i jasnu agendu i strateški plan koji, prema njemu, u Europskom parlamentu trenutno ne postoje.

-BiH svo vrijeme prima novac od međunarodne zajednice koji će morati vratiti narod BiH, i to s kamatama, i to je nešto čega se Milorad Dodik sada plaši. Prvu tranšu već mora platiti, a ne zna otkud. Sad mu je MMF dao novac, opet nekontrolirano, i opet će se taj novac raspršiti bez ikakvog rezultata. Zato smatram da se novac mora dati samo za konkretne projekte koje mora međunarodna zajednica platiti, infrastrukturalne, gospodarske ili energetske projekte. Mislim da je to jedina pametna pomoć za BiH i zato kažem da je i međunarodna zajednica za situaciju u BiH jednako odgovorna koliko i političke elite koje su neodgovorne, rekao je za BHRT Josip Juratović.