Brojne studije povezuju vježbanje ne samo sa boljim fizičkim već i s jačim mentalnim zdravljem. Međutim, često se postavlja pitanje što se zapravo događa sa mozgom kada vježbate.

Psihijatar Arash Javanbakht s državnog Univerziteta Vejn objašnjava što se dešava sa mozgom dok vježbate u članku objavljenom u The Conversation.

Vježbanjem se stvaraju nove moždane ćelije

Prema dr Javanbakhtu, redovno vježbanje ne samo da čini da se osjećate bolje i popravlja vam raspoloženje, već i „mijenja biologiju mozga“.

„Redovno vježbanje, posebno kardio, mijenja mozak. Suprotno onome što neki možda misle, mozak je vrlo plastičan organ. Ne samo da se svakodnevno stvaraju nove neuronske veze, već se stvaraju i nove ćelije u važnim dijelovima mozga. Jedno od ključnih područja je hipokampus, koji je uključen u učenje i pamćenje i reguliranje negativnih emocija“, navodi psihijatar.

Također, on ističe da su molekuli koji su poznati kao neurotrofični faktor izveden iz mozga, ustvari molekuli koji pomažu u stvaranju novih moždanih ćelija.

„Razne aerobne i intervalne vježbe visokog intenziteta značajno podižu nivo BDNF-a. Postoje dokazi iz istraživanja na životinjama da su ove promjene na epigenetskom nivou, što znači da ta ponašanja utiču na ekspresiju gena, što dovodi do promjena u neuronskim vezama i funkciji“, kaže doktor.

Smanjuju se fizički simptomi anksioznosti

Desetina studija ukazuje na to da fizička aktivnost može da spriječiti depresiju, ali prema dr Javanbakhtu, to uključuje ne samo osjećaje već i fizičke simptome tjeskobe.

„Vježba bi čak mogla potencijalno da desenzibilizuju ljude na fizičke simptome anksioznosti. To je zbog sličnosti između tjelesnih efekata vježbanja, posebno vježbanja visokog intenziteta i efekata tjeskobe, uključujući otežano disanje, lupanje srca i stezanje u grudima.“, dodaje psihijatar.

Poboljšava se samopouzdanje

„Povećavanjem nivoa energije i kondicije, vježbanje također može da poboljša sliku o sebi , kaže dr Javanbakht.

Bezbroj ljudi koji kontinuirano vježbaju podržate njegovu tvrdnju.

„Kada sam počeo da plivam ​​prije mnogo godina, skoro odmah sam otkrio da se kvalitet mog javnog nastupa poboljšao. Često sam držao prezentacije u sklopu velikih grupnih treninga. Moja sposobnost regulacije udisanja i izdisanja dramatično se poboljšala. To je bilo zbog mojih pluća osposobljenih za disanje dubokim, sporim udisajima tokom plivanja. Blagodati su bile nevjerojatne – i vremenom se poboljšavate. Ako osjećate da vam je teško da dišete u određenim situacijama, kao što je javni nastup, počnite redovno da vježbate“, kaže Von Collins iz kompanije Complete.

Izvor: N1