Kako zaustaviti globalno zagrijavanje
Bečki Univerzitet prirodnih resursa i bionauka (BOKU) je sa Institutom za istraživanje uticaja klime u Berlinu objavio analizu uzročnika emisije CO2.
Tim od 30 priznatih naučnika sa šest kontinenata analizirao je i pokretače emisije stakleničkih plinova poput privrednog rasta, energetske potrošnje, energetske efikasnosti i intenziteta ugljika u periodu od 2000. do 2018. godine. Istraživanje se vršilo u sektorima energije, industrije, građevine i saobraćaja.
Rezultati su pokazali da äe emisija stakleničkih plinova ostati visoka i naredih godina, iako je pandemija koronavirusa dovela do kratkotrajnog pada.
Od 2010 do 2018. godine globalna emisija stakleničkih plinova porasla je za 11 posto, dok je u samo u nekim oblastima poput energetskog sektora u Evropi zabilježen značajniji pad.
Globalni prijevoz tereta se u protekla dva desetljeća povećao za 68 posto. Najveći emiter je industrijski sektor, sa 20,1 gigatona CO2 u 2018. godini, što je 35 posto ukupnih emisija i 14 posto više nego 2010. godine.
Klimatskim promjenama doprinosi i potreba za obradivim zemljištem. Za tri decenije na Globalnom jugu je posječeno 7 miliona kvadratnih kilometara šuma, što predstavlja skoro ukupnu kopnenu površinu Australije. Na tim površinama sada se proizvode namirnice za Evropu i Kinu.
"Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo u skladu sa smjernicama Pariškog sporazuma o klimi potrebno je osigurati održivu upotrebu zemljišta, limitirati prekomjernu potražnju, dostići visok nivo energetske efikasnosti te prestati s korištenjem fosilnih goriva", objašnjava voditelj projekta sa Instituta u Berlinu, William Lamb. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu "Environmental Research Letters".