Viaduct – 110 milijuna KM; Vjetropark Trusina 102 milijuna KM; RiTE Ugljevik –  1,359.644.120 KM  (695.175 milijuna eura); Rite Gacko 195,5 milijuna KM  (100 milijuna eura), GIKIL 685,354 milijuna KM  (400 milijuna dolara); Kamen-Dent – 518,294.950 KM (početno 265 milijuna eura)…

Piše: V.S. Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Dok se bh javnost zabavlja vijestima o neuspjelom pokušaju uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od strane nekoliko inspektora SIPA-e, a što su spriječili policijski službenici MUP RS-a i Specijalne antiterorističke jedinice te je prouzročeno novo 'opsadno stanje', svaki novi dan BiH po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct košta 18.000 KM kamata za porezne obveznike. 

No, to je tek uvod, bez pretjerivanja, financijskog pakla koji prijeti BiH, najvećim dijelom zbog pogrešnih odluka vladajućih iz RS-a, ali ni u Federaciji „nisu cvećke“. 

Slučajem Viaduct u opasnosti nacionalni interesi BiH

BiH potresaju posljedice arbitražne presude u slučaju Viaducta, gdje će se toj slovenskoj tvrtki zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora o izgradnji HE na rijeci Vrbas morati isplatiti čak 116 milijuna KM. Za sada, dug će, izgledno je, najvećim dijelom platiti država BiH, ali i Federacija će snositi ozbiljne posljedice ovog financijskog gubitka. 

Na koncu „poravnanja“, dug će platiti porezni obveznici RS-a i to prema Ugovoru iz 2017. godine sklopljenim između Željke Cvijanović kao tadašnje premijerke RS-a i Denisa Zvizdića kao tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Zbog visokog presuđenog iznosa u slučaju Viaduct slovenske tvrtke iz Portoroža, potom i blokade BHANSA-e, ključne agencije koja nadzire bh nebo, kao i zahtjevom za ovrhom nad Središnjom bankom BiH u Mostaru, ovaj slučaj može se nazvati nacionalnim interesom države BiH - zbog izravnog financijskog udara na sigurnost BiH (BHANSA) i financijsku stabilnost (Središnja banka BiH).

Financijsko uništenje BiH

Druga tema je hoće li bh pravosuđe istražiti i presuditi odgovorne za nevjerojatan gubitak i dovođenje BiH, ali i bh entiteta RS u financijsku dubiozu. Međutim, u cijelom slučaju, vrlo je sumnjiva i sama slovenska tvrtka Viaduct čiji su računi često blokirani, a neke su sumnje da ona danas niti ne postoji. Na koncu, ispostavlja se kako je 116 milijuna KM najunosnija zarada slovenskog Viaducta. Ovo je posljednji alarm za, iako zakašnjelim, djelovanjem institucija BiH.

Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je prije nekoliko dana za N1 BiH Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi financijski uništiti BiH.

Naime, podsjetimo da je članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević nedavno komentirajući slučaj 'Viaduct' rekla kako je ta afera "predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i državom Bosnom i Hercegovinom". Pandurević je naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.

-Afera ‘Viaduct’ tek je predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred RS i BiH. Više od 2,2 milijarde K iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viaduct’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu), dok je treći u tijeku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 milijuna KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada RS-a odbila nagodbu u iznosu od milijun eura, navela je Pandurević, ističući kako se Internet pretragom može doznati da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.

-Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se spominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’. Zanimljivo je da nitko iz vlasti u RS nije demantirao da su odbili nagodbu od milijun eura, pa se postavlja logično pitanje –je li nagodba odbijena zbog većeg kolača!?, upitala je Pandurević.

Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark “Trusina”.

-Ovaj put riječ je o 102 milijuna eura. Odvjetnički ured ‘Baroš’, koja je inače zastupala i ‘Viaduct’, obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 milijuna eura. O čemu se ovdje radi? ‘Kermas energija’ iz Zagreba je većinski vlasnik ‘Eol Prvi’ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekt nikada nije započet jer ‘Kermasa energija’ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. raskinula ugovor o koncesiji. ‘Kermasov’ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za poticaj bez pravnog osnova, navodi Pandurević.

Ona je navela i kako je u ovom postupku RS s jednim od najbogatijih Hrvata, Dankom Končarom, koji stoji iza ‘Kermas energije’ koja je osnovana 2012. godine.

-I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. ‘Elektrogospodarstvo Slovenije’ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv RS koja Slovencima treba da isplati 372 milijuna KM (245 milijuna plus 127 milijuna za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobraniteljstva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura. Po ugledu na Slovence, 'Hrvatska elektroprivreda' uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 milijuna eura s pripadajućim kamatama!, zaključila je Pandurević.

Afera tuzlanski GIKIL 

Ali, tu zasigurno nije i kraj jer BiH strepi i od posljedica još nekoliko sličnih međunarodnih presuda „teških“ više od dvije milijarde KM. Među prvih „top 5“ kompleksnih postupaka od kojih su čak četiri u RS-u i iznose nevjerojatnih 2,2 milijarde KM, u Federaciji BiH je, za sada, jedan, „ali vrijedan“ – GIKIL gdje je tužbeni iznos britansko-indijskog vlasnika 400 milijuna dolara, a gdje je druga strana vlada Tuzlanske županije. Kraj spora očekuje se sljedeće godine. 

Podsjetimo kako je u lipnju 2023. Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH kao i Vladu Tuzlanske županije (TŽ) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL). O ovoj aferi pisao je Dnevni list u nekoliko navrata.

Afera i arbitraža GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanske županije, završava sljedeće godine i biti će još jedan ozbiljan državni problem.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerojatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TŽ odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TŽ? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu.

GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i KHK, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

U tužbi obitelji Mittal navodi se kako TŽ tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili 

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti. Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Afera u postanku: „Kupreški škver“

Nova afera u postanku, koja je zanemarivana godinama, je u slučaju, kolokvijalno poznatom kao 'Kupreški škver' – nevjerojatnom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu, vrijednom pola milijarde eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH, kada se suvremeni svijet okreće zelenoj agendi, dekarbonizaciji, zaštiti od onečišćenja okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Tim više što je BiH, sukladno pristupanju EU, preuzela obveze na vezano za NECP, Plan za energiju i klimu, koju država mora izvršiti sukladno europskoj energetskoj politici.

No, ovaj projekt je blokiran zbog bizarnih i, kako tvrdi oštećeni bh gospodarstvenik, nezakonitih odluka mostarskog Općinskog suda. Kako Dnevni list doznaje, zbog činjenice da je jedan od aktera i tvrtka iz iz Hrvatske, počinje velika međunarodna istraga u našoj zemlji susjedi zbog sumnji u kriminal i korupciju „teške“ stotine milijuna eura, a o svemu je upoznata i međunarodna zajednica.

Ali, u permanentnoj političkoj krizi BiH koja konstantno potresa cjelokupno bh društvo, potpuno je jasno da BiH blagovremeno ne prepoznaje posljedice ovakvih slučajeva i ne štiti svoje interese. Ovakve propuste bh političara i odgovornih dužnosnika, koji bi također morali snositi odgovornost, plaćaju i dalje će plaćati porezni obveznici. Dok u većini nabrojanih slučajeva država BiH svojim odlučnim i zakonitim djelovanjem pravosudnih institucija nije zaštitila vlastite interese te tako i interese svojih građana, poreznih obveznika, u slučaju 'Kupreški škver' država, odnosno Hercegbosanska županija i bh tvrtka ulagač, pokušavaju zakonito zaštititi interese od izgledno nepouzdanog inozemnog ulagača, ali i pravno diskutabilnih odluka pravosuđa s velikim pitanjem o uzroku pristranosti.

Blokiran projekt od javnog interesa

Slobodna Dalmacija  od 14. travnja objavila je ekskluzivan razgovor s mostarskim poduzetnikom Jurom Krtalićem i o kobnom partnerstvu mostarske tvrtke Kamen-Dent s hrvatskom tvrtkom, danas nepostojećim Brodosplit Holding, temi o kojoj je pisao i Dnevni list, a koja će, zasigurno, postati još jedan milijunski skandal. 

Krtalić je za Slobodnu Dalmaciju govorio o projektu izgradnje vjetroelektrana, vrijednom više od pola milijarde eura i tvrdi kako ga je za 265 milijuna eura oštetio „novopečeni brodograditelj“ bivšeg Brodosplit-Holdinga, a danas Brodograđevne industrije Split kojoj je Financijska agencija (FINA) blokirala račun po nalogu Ministarstva financija RH za 40 milijuna eura.  

Ukratko, Kamen-Dent d.o.o. nakon što je 2004. krenulo s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres, 29. kolovoza 2008. Vlada HBŽ, poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres. 

Kamen-Dent dobio je koncesiju HBŽ-a, a Krtalić kaže i kako ga je u tome i pratio njemački ‘Siemens’. No, za tako veliki projekt dobrodošao je i pouzdan partner.  Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti ponudu Tomislava Debeljaka i Brodosplit-Holdinga d.o.o.,  potpisali su ugovor i postali partneri te je svaki imao po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.

Prema Krtalićevim riječima, od samog početka projekt počinje zaostajati, a vrhunac je 2017. godine i gašenje ‘Brodosplit Holdinga’ i njegovo pripajanje ‘Brodograđevnoj industriji Split’ (BIS) kojem se nezakonito prebacuju udjeli u Kamen-Dentu.

“To su učinili bez suglasnosti Vlade HBŽ, što je protuzakonito budući da Zakon o koncesijama Županije HBŽ i FBiH u 43. članku nedvosmisleno kaže: „Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora“ (Vlada HBŽ). To je presudom potvrdio Općinski sud u Livnu 24. listopada 2022., čija odluka je pravomoćna i konačna od 30. lipnja 2023., a koju Općinski sud u Mostaru odbija provesti te time blokira Društvo.

Međutim, odvjetnica BIS-a, Tomislava Debeljaka, u reagiranju potvrđuje da za navedenu promjenu nije zatražena suglasnost koncesora - Vlade HBŽ-a.

Mostarski sud, ignorirajući Zakon o koncesijama HBŽ odlučuje o predmetnom sporu, iako član 56. Zakona o koncesijama jasno kaže: „Za rješavanje sporova nastalih u slučaju postupanja suprotno odredbama ovog zakona, nadležan je Županijski sud u Livnu“. Spomenuti sud, u svom nezakonitom postupanju, ide dalje gdje je zakazao ročište 29.04.2025. da odlučuje o mjerama koje je donio (prilikom donošenja nezakonitih mjera nije pozvao pravobraniteljstvo HBŽ niti zakonskog zastupnika Kamen Denta), a za koju prema već navedenom, nema zakonsku nadležnost. No, kao što je već i navedeno, u ovom predmetu već postoji pravomoćna presuda Općinskog suda u Livnu. Činjenična, što nije nikakva „špekulacija putem medija“.

Naime, Vlada HBŽ tužila je ‘Kamen-Dent’ za nezakonit prijenos udjela s brisanog-likvidiranog Brodosplit-Holdinga na BIS, što je pravomoćnom i konačnom odlukom potvrdio Općinski sud Livno. Međutim, mostarski sud ignorira pravomoćnu presudu općinskog suda Livno, Zakon o koncesijama i zahtjev pravobraniteljstva HBŽ-a, a ne Registar pravnih osoba ne izdaje Rješenje o zabilježbi 15% glasačkih prava.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

Što stoji u presudi Općinskog suda u Livnu?

Općinski sud u Livnu je 24.10.2022. presudio kako tuženik Kamen-Dent d.o.o. iz Mostara, „nije tražio, niti dobio suglasnost/odobrenje tužitelja, Vlada HBŽ-a, za prijenos više od 15% vlasničkih udjela u društvu koncesionatu Kamen-Dent d.o.o. Mostar, sa člana Brodosplit Holding d.o.o. na novog člana Društva Brodograđevna industrija Split d.d., te je na taj način postupio suprotno odredbi čl. 43.st.1. Zakona o koncesijama HBŽ-a“.

Što povezuje slovenski Viaduct i BIS

Prema informacijama bh portala Raport, RS je u sporu Viaduct u Washingtonu  zastupao odvjetnički ured iz Beograda 'Karanović & Partners', koji je imao i svoje urede u BiH, a ne Pravobraniteljstvo BiH jer entiteti pred međunarodnim sudovima nemaju pravni legitimitet. RS, odnosno, BiH je izgubila spor. Viaduct zastupa i beogradski odvjetnički ured Baroš. Odvjetničko društvo Karanovići & Partneri iz Beograda angažirao je i Tomislav Debeljak u slučaju Kamen-Dent d.o.o. Mostar.

Naime, prema tvrdnjama vlasnika Kamen-Denta, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti da novi, kineski partner sudjeluje u projektu. 

„Iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije. Zapali bi 

u dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo i mijenjanje svih dozvola.

“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio za, pazite sada, nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.