Katolici danas obilježavaju blagdan Svih svetih kojim se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

- Svi sveti predstavljaju za nas veliku svetkovinu, uključujući sve one ljude koji su živjeli svetim životom, a nisu uzdignuti na čast oltara, ali mi kao katolici slavimo i ispovijedamo vjerovanje u općinstvo svetih. Oni su naši zagovornici, naši svjetionici, svjetionici koji pokazuju pravac kuda trebamo ići i vjerujem da su nam oni u tom značenju jedna svjetla točka. Isus se predstavlja kao svjetlost svijeta, a onda kasnije kaže ''Vi ste svjetlost svijeta'', ne čak vi bi ste trebali biti, nego ''Vi ste (…)''. Sveci su to ostvarili kroz svoj život i to su nam putokazi, oni su nam orijentir i nadahnuće, zato slavimo i častimo njihov život jer se Bog proslavio kroz njih. To je nadahnuće i putokaz nama da i mi živimo tako, da se to isplati, jer sve drugo je zemaljsko propadljivo, prolazno, samo ovo ostaje za vijekove – rekao je u izjavi za Fenu fra Dario Dodig, župnik župe sv. Antuna Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog.

Ovaj se blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova. Osim u Katoličkoj crkvi, blagdan Svih svetih obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.

Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji, i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim, pravoslavnim crkvama.

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom "Samhain" koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.

Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.

U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.

Nakon blagdana Svih svetih, katolici 2. studenoga obilježavaju Dušni dan kada se sjećaju svih svojih pokojnika. Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

- U tom znaku molimo i na Dušni dan, na spomen svih vjernih mrtvih, za sve naše pokojne koji su živjeli kršćanskim i vjerničkim životom. Slavimo vječnost, slavimo život, slavimo i ono što su oni ostavili kao zalog nama da mi idemo tim putem, putem koji se predstavlja Isus riječima ''Ja sam put, istina i život''. U tom znaku molimo za njih, posebno ako se nalaze u Čistilištu da ih Bog uvede u zajednicu svih svetih – kazao je humački župnik.

On se osvrnuo i na Halloween ili Noć vještica koji je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih svetih, a čija popularnost i u našim krajevima uzima svake godine sve više maha.

- Prvo bih rekao da je taj Halloween čisto praznovjerje. Mi kao kršćani slavimo Sve svete kao veliku svetkovinu, trebamo se  ugledati na naše svece, a ne u mrak i tamu, taj Halloween i što ta amerikanizacija donosi na ove naše prostore. Ako mi živimo dolično, kršćanski, čestito i vjernički, ne trebamo se ničega bojati, nego pouzdati u Gospodina i slijediti taj put – zaključio je fra Dario Dodig.